Ovaj važan strateški dokument trebao bi doprinijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju uopće, a ujedno je i preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg će Hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u narednih sedam godina.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je nacrt Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. te najavilo i njegovu skoru finalizaciju, a isti će postati važeći po usvajanju od strane Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije.

Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. definira ukupno 18 mjera za koje se procjenjuje da će aktivirati najviše projekata. Imajući na umu velike potrebe poljoprivrednog i prerađivačkog sektora za ulaganjima i želju za razvojem ruralnih područja, Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako se tijekom 2014. godine planira raspisivanje natječaja za 8 mjera Programa, čime bi se prebrodila ova, tzv. prijelazna godina, odnosno prelazak s pretpristupnog programa IPARD na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Mjere koje će se financirati u 2014. g. su:

1. Ulaganja u materijalnu imovinu

2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva 

3. Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

4. Agro-okoliš i klima

5. Ekološka poljoprivredna proizvodnja

6. Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi

7. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

8. Lokalne inicijative (LEADER i LAG-ovi) 

Do kraja ove godine planira se i izrada Pravilnika o provedbi spomenutih mjera, a iz Ministarstva najavljuju da će prvi natječaji moći biti raspisani već u ožujku sljedeće godine.

IPARD vs. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

U okviru višegodišnjeg IPARD programa koji je bio dostupan od 2007. - 2013. provedeno je 18 natječaja, zaprimljena su 1.142 projekta s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,1 milijarde kuna. Izradom Programa ruralnog razvoja kao temelja za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda, pruža se znatno više mogućnosti za ulaganja u razvoj ruralnih područja.

IPARD je nosio brojna ograničenja kao što su niski iznosi potpora, ograničenja u kapacitetima te rigorozna pravila u samoj provedbi. Ulaganje koje započne već nakon same prijave na natječaj bit će priznato kroz Europski poljoprivredni fond (ako projekt prođe na natječaju), što kod IPARD-a nije bio slučaj odnosno nije se smjelo započeti s projektnim aktivnostima sve do potpisa ugovora s nadležnom institucijom. Ako uzmemo u obzir duge mjesece čekanja na evaluaciju IPARD projekata, ovaj je propis predstavljao značajnu komplikaciju prijaviteljima. Također, korisnici sredstava više neće morati biti u sustavu PDV-a, a bit će moguće i predfinanciranje odnosno avansna isplata u visini 50% od iznosa potpore, dok su se kroz IPARD sva sredstva potpore isplaćivala tek po završetku ulaganja. Još jedna zanimljiva novost jest mogućnost financiranja vlastitog udjela u projektu kroz financijski leasing, što je dosad bilo moguće isključivo bankarskim kreditom ili vlastitim sredstvima.

Zbog svih navedenih razloga u Ministarstvu vjeruju kako je osam predloženih mjera dobro rješenje za prijelaznu 2014. godinu, u kojoj će se iskoristiti znatno više raspoloživih sredstava, nego što bi se iskoristilo kroz program IPARD.

Koje će se vrste ulaganja poticati u 2014.?

Među osam spomenutih, dvije će mjere biti posebno zanimljive poduzetnicima poljoprivrednog sektora u 2014. godini. Kroz mjeru „Ulaganja u materijalnu imovinu“ provodit će se podmjera 1. „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i podmjera 2.  „Prerada, razvoj i trženje poljoprivrednih proizvoda“.

Prihvatljivi korisnici ovih podmjera su poljoprivredna gospodarstva (obiteljska poljoprivredna  gospodarstva, obrti, trgovačka društva i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i druge pravne osobe) upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi. Visina potpore koju će prijavitelji moći ostvariti iznosi minimalno 3.500 eura odnosno maksimalno 5 milijuna eura. Intenzitet potpore za ulaganja iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih troškova, a u slučajevima kada ulaganja provode mladi poljoprivrednici do 40 godina, potpora se može uvećati za dodatnih 20%.

Kroz mjeru „Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva“ provodit će se podmjera 3. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG“ i podmjera 4. „Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u rangu mikro i malih gospodarskih subjekata“.

Prihvatljivi korisnici unutar ovih podmjera su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja će moći ulagati u turizam u ruralnom području, izravnu prodaju proizvoda, preradu, ulaganja u zanatske usluge i obrte vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju i izradu suvenira.Visina potpore kretat će se od minimalno 3.500 eura do maksimalno 70.000 eura.

Za očekivati je da će kroz Program ruralnog razvoja biti lakše zadovoljiti zadane kriterije s obzirom na manja ograničenja u kapacitetima ulaganja te fleksibilnija pravila same provedbe projekata.

Zagrebačka banka pružat će potporu svojim klijentima specifično prilagođenim proizvoda mostnog financiranja, financijskog leasinga te odobravanjem bankovnih garancija i pisama namjere potre-bnih radi prijave na spomenute natječaje.

Imate li pitanje vezane uz mogućnosti korištenja EU fondova ili potporu Zagrebačke banke u provedbi EU projekata? Na najzanimljivija pitanja odgovara naša autorica Kristina Cappucci iz EU deska Zagrebačke banke. E-mail: kristina.cappucci@unicreditgroup.zaba.hr