Sustav zaštite potrošača, posebno kod financijskih usluga, vrlo je delikatan i složen, a u Hrvatskoj ga treba još nadograđivati, pazeći pritom na ravnotežu između financijskih institucija i potrošača koja je danas ipak malo više na strani financijske industrije, ocjena je ravnatelja Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damira Kaufmana.

Kaufman je to uz ostalo iznio na današnjem okruglom stolu o zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti za fer kreditiranje. Skup je u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) okupio više od 50 sudionika iz različitih bankarskih i državnih institucija te udruga i foruma potrošača.

Nedovoljna zaštita

Kazavši kako Ministarstvo financija može riješiti neke od pristiglih primjedbi građana, ali i da je puno više toga u nadležnosti HNB-a, Kaufman je istaknuo da unatoč postojećem zakonodavstvu još postoje pravne praznine u nekim segmentima pa građanin/potrošač financijskih usluga još nije dovoljno zaštićen.

S druge strane građani nemaju dovoljno informacija o tim uslugama i njihovom korištenju pa kada dođu u probleme traže pomoć od države koja im često i ne može pomoći jer se najčešće radi o definiranim ugovornim odnosima između banke i građana. Stoga je važno, istaknuli su sudionici okruglog stola, da se uz detaljnije informiranje građani i educiraju za korištenje tih usluga, posebno kredita.

To će svakako, smatra državni tajnik u MINGORP-u Krešimir Rožman, pomoći boljem vraćanju kredita te povećati odgovornost. Po njemu više treba razmisliti i o načinima dogovaranja promjenjive kamatne stope i plana otplate kredita kako bi se uspostavila bolja ravnoteža između davatelja i korisnika kredita.

MINGORP na usluzi

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček istaknuo je važnost odgovornog posuđivanja i zaduživanja te da je bankama cilj uredno vraćanje kredita, a time i informirani i racionalni potrošač koji zna što uzima i potpisuje. Upozorio je da je najskuplji kredit onaj prekoračenja po tekućem računu. Za one pod valutnom klauzulom kazao je da ih je najviše, oko 70 posto svih kredita, a da čistih kunskih ima, ali vrlo malo jer su u startu skuplji. Hrvatska je općenito jedna od rijetkih zemalja koja ima kredite s valutnom klauzulom, a to će se promijeniti tek po uvođenju eura, kaže Bohaček.

Načelnica Odjela za zaštitu potrošača MINGORP-a Đema Bartulović podsjetila je da potrošači svoje primjedbe i pritužbe, pa i na financijske usluge mogu slati na Centralni informacijski sustav zaštite potrošača na webu MINGORP-a.

Navela je da se od ukupnih nešto više od četiri tisuće tih primjedbi od 2008. do 2011. oko 7 posto odnosi na financijske usluge te da su najčešće vezane za previsoke cijene opomena iz banaka, promjenjenim kamatama na kredite, sudužničkom odnosu u kreditu i drugom. (Hina/MJ)