Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana vezanih uz švicarski franak, pri čemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u 'švicarcima', a ratu za čak 47 posto autokredita diktira sve veći tečaj švicarske valute, podaci su koji govore o popriličnim razmjerima 'dužničke krize' s kojom su se sučili bojni korisnici kredita u Hrvatskoj.

U okolnostima kada iz svjetskog gospodarstvu jednu lošu vijest praktički svakodnevno sustiže druga, tečaj franka, koji se u nesigurnim vremenima doživljava kao sigurno utočište, na svjetskim valutnim tržištima dramatično raste, što se, dakako, odražava i na tečajnim listama hrvatskih banaka. Tako je novi povijesno najviši srednji tečaj franka od 6,72 kune na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a za 52 posto veći nego što je bio prije tri godine.

Sukladno tome, u nebo su poletjele i rate kredita vezanih uz 'švicarac', a zavisno od visine i dužine roka otplate stambenih kredita neki se njegovi korisnici s nevjericom suočavaju i sa činjenicom da su i nakon pet godina otplate dužni više nego na početku.

Sada se mogu čuti i neke ocjene da su si za to samo krivi, jer su u svojoj 'pohlepi' posegnuli za kreditima sa svojedobno najpovoljnijim uvjetima. No, oni s malo dužim pamćenjem sjećaju se kako su svojedobno banke naveliko reklamirale kredite u švicarcima, nerijetko ih osobni bankari preporučivali klijentima, a dosta će korisnika kredita za kupnju automobila posvjedočiti i da ih nitko i nije pitao, već se kod dijela trgovaca povezanih sa određenim bankama podrazumijevalo da će autokredit biti u švicarskim francima.

Rate lete u nebo

Ocjenjivali to ovako ili onako, ostaje činjenica da su rate dugoročnog stambenog kredita, podignutoga ne iz potrošačke obijesti već za rješavanje životnog stambenog pitanja, porasle i za više od 50 posto u odnosu na početak. Podaci pokazuju da je danas utvrđeni rekordno visoki srednji tečaj franka (od 6,725 kuna) za 14 posto veći nego na početku ove godine, te za 27 posto veći nego u istom vremenu lani. U usporedbi pak s početkom kolovoza 2009. veći je za oko 40 posto, a prema istom vremenu 2008. (kada je iznosio 4,43 kune) uzletio je za oko 52 posto.

Tako je primjerice i rata stambenog kredita, koja je u ljeto 2008. iznosila oko 3.540 kuna (ili oko 800 franaka), po danas utvrđenom srednjem tečaju HNB-a skočila na 5.380 kuna, što je povećanje za 1.840 kuna ili za 52 posto. Banke su, ističući da time žele ublažiti teret otplate svojim dužnicima, u zadnje vrijeme u više navrata snižavale kamate, a uključila se i Vlada dogovorom o produljenju roka otplate, što je naišlo na prilično mali odaziv korisnika tih kredita. Vlada je ponovno reagirala, pa je tako danas održan sastanak s bankarima u Ministarstvu financija, koji će se nastaviti i sutra, a trebao bi dovesti do novih rješenja za ublažavanje tereta otplate korisnicima kredita vezanih uz 'švicarac'.

Kod stambenih kredita 42,2 posto u 'švicarcima'

Po zadnjim podacima dobivenim iz HNB-a sa stanjem posljednjeg dana ožujka ove godine, u ukupnim kreditima svim sektorima najveći je udio kredita u vezanih uz euro, u iznosu od 175 milijardi kuna ili nešto više od 62 posto, dok je kredita u kunama, bez valutne klauzule, oko 71 milijarda kuna ili 25 posto. Kredita vezanih uz franak bilo je u iznosu od 32,6 milijardi kuna, što u odnosu na u ukupne kredite svim sektorima od 281 milijardu kuna, predstavlja udio od 11,6 posto, što se na prvi pogled i ne čini pretjerano veliki udio, dok se ne pogleda njihova struktura.

Od toga se 28,6 milijardi kuna odnosi na kredite stanovništva, 3,4 milijarde kuna na trgovačka društva i 602 milijuna kuna na ostale sektore. Udio kredita građana u francima sa valutnom klauzulom u ukupnim kreditima stanovništva (koji su krajem ožujka iznosili ukupno 125,4 milijarde kuna) je 22,8 posto. Pritom se čak 84 posto kredita građana vezanih za franak odnosi na stambene kredite. Iznos stambenih kredita indeksiranih uz 'švicarac' krajem ožujka iznosio je oko 24 milijarde kuna, što predstavlja udio od 42,2 posto od ukupno 56,8 milijardi kuna svih stambenih kredita.

Kod kredita za kupnju automobila taj je udio još i veći i iznosio je 47,3 posto. Od ukupno 5,6 milijardi kredita za kupnju automobila gotovo 2,7 milijardi kuna su krediti u 'švicarcima'. Poduzeća su krajem ožujka imala kredite u francima u iznosu od 3,4 milijarde kuna, što je malo više od 3 posto svih kredita tvrtkama. Međutim, tu je i najviša stopa loših kredita, od čak 32,6 posto. Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine iznosio je 11,5 posto, pri čemu je udio loših kredita u kreditima trgovačkih društava porastao na 18,7 posto, a kod kredita građanima iznosi oko 8 posto.

Tako su loši krediti, svrstani u rizične skupine B (djelomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani), krajem ožujka iznosili ukupno 32,2 milijardi kuna. Visok udio loših kredita iskazuje se kod kredita u kunama, od 15,3 posto, a najniži je udio loših kredita kod stambenih u eurima, malo više od 3 posto, dok je loših stambenih kredita u 'švicarcima' malo više od 6 posto.

Kamatne stope više rasle, manje padale

Dolaskom krize banke su u više navrata povećale kamatne stope na kredite, tako je primjerice jedna od vodećih banaka kamatnu stopu na stambeni kredit u švicarcima, koja je sredinom 2006. iznosila 4,55 posto, u ljeto 2007. povećala za jedan postotnih bod, te početkom 2008. za daljnjih 0,75 postotnih bodova, na 6,30 posto. Nakon sve većeg rasta tečaja franka banke su, kako bi pomogle svojim klijentima, u više navrata smanjivale kamatne stope, u pravilu za po 0,25 odnosno 0,35 postotnih bodova.

Tako je u slučaju navedene banke prvo smanjenje od 0,35 postotnih bodova uslijedilo u studenom 2010., drugo od 0,25 bodova u svibnju 2011., te treće, za isto toliko, ovih dana, pa nakon sva tri smanjenja kamatna stopa sada iznosi 5,45 posto. Slikovitije rečeno, uslijed povećane kamatne stope, rata od prvotnih, primjerice 640 franaka povećana je za 53 franka, a potom u tri navrata smanjena za ukupno 18 franaka. Tako smanjenje, dakako, ni izdaleka nije moglo iole osjetnije utjecati na smanjenje rata, uzletjelih pod naletom visokog rasta tečaja franka.

Gdje je kraj uzlata franka?

Na to pitanje teško da se danas može dati decidirani odgovor, pa se i financijski stručnjaci i analitičari nerado upuštaju u takve prognoze, kao što je, uostalom, svojedobno bilo teško predvidjeti tako dramatičan rast franka pod utjecajem globalne krize. Izvjesno je da će buduće kretanje tečaja švicarskog franka ovisit o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se u ovom trenutku ističu problem američkog duga i dužnička kriza u eurozoni.

Iz hrvatske središnje banke ponavljaju kako vrijednost švicarskog franka na njihovoj tečajnici nije odraz tečajne politike HNB-a već "preslikava" međuvalutne odnose u svjetskim relacijama. Također ponavljaju kako je HNB prvi i u više navrata, objavom na svojim internetskim stranicama i javnim istupima čelnih ljudi, upozoravao da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. (Hina/mš)