Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a po prvi je put premašio 'psihološku granicu' od 6 kuna, a u odnosu na tečajnicu koja je vrijedila u isto vrijeme prošle godine viši je za gotovo 20 posto, što znači daljnje znatno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom građani budući se gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite.

Tako je primjerice mjesečna rata ne pretjerano velikog stambenog kredita u protuvrijednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na 11 godina danas veća za oko 650 kuna nego što je bila u isto vrijeme prošle godine, premda su u međuvremenu pojedine banke snižavale kamatne stope na stambene kredite vezane u franak. Ta sniženja, međutim, s obzirom na kretanje tečaja ipak nisu bitno ublažila rast mjesečnih rata otplata kredita u 'švicarcima'.

Četvrtina kredita građana vezan uz franak

Švicarski je pak franak, koji se percipira kao sigurna valuta, utočište ulagačima u nesigurnim vremenima.

Kako bi ublažile utjecaj tečajnih promjena i time smanjile rizik loše naplate svojih potraživanja, nedavno su, kao i sredinom prošle godine pojedine banke smanjile kamatne stope na te kredite (uglavnom za 0,25 do 0,35 postotnih bodova).

No, tečaj franka puno je 'brži' od takvih smanjenja kamata.

Tako su i nakon višegodišnje otplate mnogi koji su se odlučili za stambene kredite vezane u franak, koje su svojedobno banke na veliko nudile, suočeni sa činjenicom da im je sada, ne samo ukupno kreditno opterećenje, već i glavnica kredita veća nego što im je bila kada im je kredit odobren.

Prognoze analitičara upućuju da će i u 2011. krediti vezani uz švicarski franak predstavljati uteg i zajmoprimcima i zajmodavcima, s obzirom da je uz ovu valutu vezana gotovo četvrtina kredita plasiranih građanima. (Hina/jk)