U Hrvatskoj je od uvođenja kune prije 18 godina ukupno procijenjena bruto financijska imovina građana porasla 6,2 puta, pri čemu je ukupna štednja građana uvećana 33,6 puta, rezultati su analize analitičara Zagrebačke banke.

Bruto financijska imovina građana porasla je sa 47 milijardi kuna, koliko je iznosila krajem 1993., na 291 milijardu u kolovozu 2011. godine. Financijska imovina građana u promatranom je razdoblju u prosjeku godišnje rasla 10,9 posto. Od toga je ukupna štednja građana u bankama povećana sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna u kolovozu 2011., što govori o opredjeljenju građana prema ulaganju u budućnost, ali i na koji su način osiguravali financijsku zaštitu za sebe i svoju obitelj, pokazuje analiza Zagrebačke banke pod nazivom „Financijska imovina građana 1993.-2011.“

Česi prvi po bankovnim depozitima

Građani Hrvatske, zahvaljujući brzom rastu štednje u bankama u usporedbi s građanima ostalih tranzicijskih zemalja, raspolažu sa znatno većim iznosima bankovnih depozita po stanovniku. Samo građani Češke raspolažu većim bankovnim depozitima per capita, stoji između ostaloga u toj analizi.

Usporedbe radi, Česi su na štednim računima u bankama krajem 2009. godine u prosjeku imali 5.796 eura, Hrvati 4.606 eura, a Slovaci 3.892 eura. Slijede Mađari, sa štednjom u iznosu od 2.930 eura, Poljaci s 2.559 eura, Turci s 1.900 eura, Bugari s 1.645 eura, Rusi s 1.185 eura te Rumunji s 1.071 eurom. S druge strane, bankovni depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država - Italije, Njemačke, Francuske i Španjolske - još uvijek višestruko nadmašuju razinu štednje po stanovniku u Hrvatskoj.  (Hina/jk)