Ministarstvo financija objavilo je podatke o stanju javnog duga Republike Hrvatske na kraju 2011. Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države iznosio je 156 mlrd. kuna, što je za gotovo 18 mlrd. kuna odnosno 13% više u usporedbi sa stanjem na kraju 2010.

Razmjerno snažan rast javnog duga u 2011. rezultat je rasta duga središnje države i izvanproračunskih fondova, dok je javni dug lokalne države zabilježio blagi pad. Pri tome je javni dug središnje države znatno više pridonio rastu ukupnog javnog duga.

Javni dug središnje države na kraju je prošle godine iznosio 146,1 mlrd. kuna, što je za 16,7 mlrd. kuna više nego na kraju 2010. (+12,9%), pri čemu je veći rast zabilježen kod unutarnje komponente. Javni dug izvanproračunskih fondova iznosio je 7,9 mlrd. kuna, što je za 1,3 mlrd. kuna ili 19,6% više nego na kraju 2010., dok je javni dug lokalne države na kraju 2011. iznosio 2 mlrd. kuna.

Što je pridonijelo rastu duga?

Udio javnog duga konsolidirane opće države na kraju je prošle godine dosegnuo 46,7%, no pridodaju li se tome državna jamstva kao potencijalne obveze, udio u BDP,u se penje na 60,6%. Ukupna jamstva Republike Hrvatske na kraju 2011. su dosegnula 46,5 mlrd. kuna pa su jamstva u odnosu na kraj 2010. porasla za 1,7 mlrd. kuna, odnosno za 3,8% što je usporavanje rasta u odnosu na prethodne godine. Od toga, 26,7 mlrd. kuna iznosila su inozemna jamstva.

Rast javnog duga u prošloj godini bio je rezultat neto učinka otplate dospjele euroobveznice u ožujku u vrijednosti od 750 mil. eura s pripadajućim kamatama (+ oko 50 mil. eura) i izdanja nove euroobveznice na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 mlrd. dolara u istom mjesecu. S druge strane, dospijeće euroobveznice financirano je velikim dijelom kreditima domaćih banaka. Uz to, rastu duga pridonio je i izlazak države na domaće i inozemno tržište u srpnju prošle godine, smatraju analitičari RBA. (jk)