Godišnji rast plasmana banaka poduzećima u Hrvatskoj usporio se s 4,9 posto u lipnju na 4,3 posto na kraju srpnja, ako se izuzmu krediti brodogradilištima i tečajne promjene, dok je pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini na kraju srpnja iznosio 1,6 posto, isključujući utjecaj tečaja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Smanjenje plasmana banaka nebankarskom sektoru od 1,4 milijarde kuna u lipnju i njihovo neznatno povećanje u srpnju upućuju na zaključak da u promatranim mjesecima nije došlo do jačanja kreditne aktivnosti usmjerene prema privatnom sektoru, napominju analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Na godišnjoj razini ostvaren je pad plasmana banaka nebankarskom sektoru od 1,8 posto. Međutim, treba imati u vidu da je u 2012. Ministarstvo financija preuzelo ukupno 6,3 milijardi kuna kreditnih obveza brodogradilišta prema domaćim bankama. Stoga, ako se isključe utjecaj preuzimanja kredita banaka brodogradilištima i utjecaj tečajnih promjena, zabilježen je blagi godišnji rast plasmana, od 0,6 posto.

Godišnji rast plasmana poduzećima usporio se s 4,9 posto u lipnju na 4,3 posto na kraju srpnja, ako se izuzmu krediti brodogradilištima i tečajne promjene. Na nepovoljnija kretanja ukupnih plasmana u srpnju utjecalo je i smanjeno kreditiranje stanovništva. Time se nastavilo razduživanje ovog sektora pa je pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini na kraju srpnja iznosio 1,6 posto, isključujući utjecaj tečaja.

Tijekom lipnja i srpnja nastavio se rast plasmana banaka državi, što uključuje i kredit koji su banke odobrile HBOR-u za Program razvoja gospodarstva. Istodobno je kretanje depozita države bilo kolebljivo, te je uvelike odredilo i kretanje ukupnih neto plasmana državi, koji su se u lipnju povećali za 1,7 milijardi kuna, a u srpnju smanjili za gotovo istovjetan iznos. Na godišnjoj razini rast neto plasmana banaka državi ubrzao se, stoga je stopa rasta na kraju srpnja dosegnula 48,3 posto, podatak je iz Biltena HNB-a. (Hina/HT)