Tečaj eura prošloga je tjedna oscilirao u vrlo širokom rasponu, ovisno o tome je li na valutnim tržištima vladao optimizam ili pesimizam u vezi rješavanja dužničke krize u eurozoni, dok je cijena dolara prema japanskoj valuti potonula na najnižu razinu u povijesti.

Tečaj eura prema američkoj valuti ojačao je prošloga tjedna blagih 0,12 posto, na 1,3895 dolara. No, u odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 1,10 posto, na 106 jena. I dolar je oslabio prema jenu, pa je njegov tečaj potonuo 1,25 posto, na 76,25 jena.

Ovisno o tome je li na tržištu vladao optimizam ili pesimizam u vezi rješavanja europske dužničke krize, cijena eura oscilirala je prošloga tjedna u širokom rasponu od 1,3650 do 1,3900 dolara.

Tržište je reagiralo na svaku vijest. Kada se činilo da je sporazum o rješavanju dužničke krize blizu, euro je jačao, a kada su stizale vijesti o nesuglasicama između Njemačke i Francuske, euro je slabio.

Euru predstoje dani odluke

Na summitu Europske unije u nedjelju u Bruxellesu ne očekuju se konačna rješenja, ali se očekuje usuglašavanje europskih čelnika o tri glavna pitanja – o povećanju kapaciteta europskog fonda za financijsku stabilizaciju (EFSF), o dokapitalizaciji banaka i o tome koliki će dio duga privatne banke otpisati u drugom paketu pomoći Grčkoj.

Ako se u nedjelju dogovore opći okviri rješenja dužničke krize, na idućem summitu EU-a u srijedu trebala bi biti usvojena konačna rješenja. Zasad je poznato da su ministri financija eurozone u petak odobrili Grčkoj isplatu 8 milijardi eura novog kredita iz prvog paketa pomoći, što bi joj kratkoročno trebalo pomoći da izbjegne bankrot.

Načelno je dogovoreno i da bi europske banke trebalo dokapitalizirati s oko 108 milijardi eura. Pritom bi banke prvo trebale dokapitalizaciju provesti vlastitim snagama, a ako to ne uspiju, trebaju se obratiti svojim vladama za pomoć. Tek kao posljednje utočište predviđen je EFSF.

No, još nije dogovoreno kako povećati kapacitete EFSF-a, ni to koliko bi grčkog duga otpisale privatne banke u drugom paketu pomoći Ateni, koji doseže 159 milijardi eura, od čega je 109 milijardi javnog novca, a 50 milijardi od privatnog sektora. (Hina/dk)