Polovica svih građana dužnika banaka i kartičarskih kuća koristi mogućnost otvaranja posebnog računa, a na te im račune sjedaju primanja zaštićena od ovrhe; dvije trećine prosječne neto plaće u državi, alimentacijske, rodiljne i ostale zaštićene naknade, piše Poslovni dnevnik.

Blokirano 165.000 računa

Posebnih računa je 78.142, no puno je veći broj blokiranih računa, odnosno oko 165.000. Postavlja se pitanje zašto svi građani nisu iskoristili mogućnost otvaranja posebnih računa kako bi spriječili prisilnu naplatu nad svim svojim primanjima.Stručnjaci kažu da je razlog tome što su građani kada su uzimali kredite vrijeme potrošačkog „booma“ pristali da im se zaplijeni cijela plaća, a to se ne može retroaktivno poništiti.

Dobrovoljna izjava dužnika

Iako Ovršni zakon zabranjuje zapljenu cijele plaće, mnogim zaduženim građanima ovha sijeda na cijeli iznos mirovine ili plaće. Stručnjaci kažu da je krivac tome dobrovoljna izjava dužnika, a ukidanje takve odredbe je prekasno za mnoge dužnike. Stručnjaci ovakvu situaciju smatraju tempiranom socijalnom i političkom bombom.

Preliberalno zakonodavstvo

Stručnjaci kritiziraju preliberalno zakonodavstvo koje je Hrvatska kasno napustila jer je tek od sredine 2008. godine ukinuta mogućnost davanja izjave o zapljeni cjelokupne plaće. Tako je došlo do apsurda da po građane povoljnija pravila o ovrsi ne postižu svoj učinak zbog kredita uzetih po pravilima koja su vrijedila prije nego su na snagu stupile izmijenjene odredbe Ovršnog zakona. Stručnjaci kažu da su posebno ugroženi građani koji su uzimali kredite prije sredine 2008. godine i to zbog dobrovoljne izjave o zapljeni cijele plaće.

Javni bilježnici su upozoravali da prijeti masovna egzistencijalna kriza jer su mnogi građani potpisali sami sebi svoju smrtnu presudu samo kako bi došli do kredita. (jk)

Izvor: Poslovni dnevnik, 19. srpnja 2011.