Javne istraživačke organizacije stoje iza 63 000 izuma diljem Europe u posljednja dva desetljeća

Nova studija, koju je razvila Promatračnica za patente i tehnologiju u suradnji  Europskog patentnog ureda (EPO) s institutom Fraunhofer ISI, ističe ulogu europskih javnih istraživačkih organizacija (Public research organisations, PRO) u unapređivanju inovacija. 

Izvješće, koje obuhvaća podatke iz 39 država članica EPO-a, pokazuje da su između 2001. i 2020. godine javne istraživačke organizacije (PRO) doprinijele u gotovo 63 000 europskih patentnih prijava - gotovo 5% svih prijava europskih podnositelja. Samo 10 institucija, predvođenih onima iz Francuske i Njemačke, činilo je 63% patentnih prijava PRO-ova, a na vrhu popisa su Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja (CNRS), Francuska komisija za alternativne energije i atomsku energiju (CEA), Fraunhofer-Gesellschaft, Nacionalni institut za zdravstvena i medicinska istraživanja (INSERM) i Organizacija za primijenjena znanstvena istraživanja (TNO) iz Nizozemske. 

Javne istraživačke institucije sve više komercijaliziraju svoje izume, a omjer između izravnih i neizravnih patentnih prijava porastao je s 4,4 na 6,9. Biotehnologija i farmaceutika su vodeća područja, uz mjerenje, poluvodiče, računalnu tehnologiju i druga strateška područja.

Javna istraživanja jedna su od najvećih snaga Europe. Ova studija ističe vitalnu ulogu naših javnih istraživačkih organizacija i bolnica, čiji izumi potiču konkurentnost Europe, rekao je predsjednik EPO-a António Campinos. No, kako bismo oslobodili njihov puni potencijal, moramo pojačati suradnju i ubrzati prijenos istraživanja u tehnologije iz stvarnog svijeta.

Bolnice kao središta istraživanja i medicinskih inovacija

Europske istraživačke bolnice pridonijele su u istom razdoblju u više od 17 400 europskih patentnih prijava, a prednjačile su Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Tri vodeće bolnice bile su Sveučilišna bolnica za šire područje Pariza (APHP), Sveučilišna bolnica u Kopenhagenu i Sveučilišna bolnica Karolinska u Stockholmu. Bolnice, iako i dalje uglavnom neizravno doprinose patentiranju, zabilježile su najveći rast u podnošenju vlastitih patenata između 2016. i 2020. Njihov omjer između izravnih i neizravnih prijava više se nego utrostručio, što pokazuje postupan prelazak na posjedovanje patenata. Istovremeno nastavljaju igrati ključnu ulogu u suradničkim kliničkim inovacijama i prenošenje istraživanja u tehnologije usmjerene na pacijente.

Startupovi povezani s istraživanjem nadmašuju svoju težinu

Studija također ističe komercijalni utjecaj startupova povezanih s istraživanjem. Više od 2 800 europskih startupova ima patentne prijave koje uključuju izumitelje sa sveučilišta, javnih istraživačkih organizacija ili bolnica. Oni čine preko 27% svih patentnih prijava  startupova podnesenih EPO-u. Ipak, unatoč tome što čine samo četvrtinu ukupnog broja patentnih prijava, osiguravaju oko polovicu svih financiranja startupova i gotovo trećinu poslovnih ugovora i izlazaka (exit), što naglašava njihovu ključnu ulogu u plasiranju istraživanja na tržište.

U okviru studije dano je i rangiranje aktivnosti akademskih istraživačkih organizacija prema državi podnositelja. Rangiranje uključuje javne istraživačke organizacije s najmanje 25 akademskih patentnih prijava koje su podnesene EPO-u u razdoblju od 2001. i 2020. godine. Za Hrvatsku je u studiji naveden Institut Ruđer Bošković s 28 patentnih prijava.

Više informacija

• Cijelo izvješće „Uloga europskih javnih istraživanja u patentiranju i inovacijama“

• Novi filter za javne istraživačke organizacije u Deep Tech Finderu (DTF)

• EPO-ova Promatračnica za patente i tehnologiju

PS/SM