Njemačka udruga Kulturna zaklada podunavskih Švaba zatražila je od njemačkog predsjednika Christiana Wulffa da posmrtno oduzme odličje Izvanrednoga saveznog križa koje je 1974. tadašnji predsjednik SR Njemačke Gustav Heinemann dodijelio tadašnjem predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu, priopćila je ta udruga na internetskim stranicama.

Kulturna zaklada podunavskih Švaba i Udruga podunavskih Švaba s čuđenjem je primila na znanje da je Josip Broz Tito još na popisu osoba koje su primile najviše njemačko državno odličje - stoji u priopćenju Kulturne zaklade podunavskih Švaba. U priopćenju se navodi kako su "Tito i AVNOJ" odgovorni za protjerivanje više od 200.000 Nijemaca s područja tadašnje Jugoslavije, od kojih je poginulo 50.000. U vrijeme kada se na području bivše Jugoslavije svako malo otkrivaju masovne grobnice sa žrtvama Titova režima, Udruga i Kulturna zaklada podunavskih Nijemaca smatra prijeko potrebnim posmrtno oduzeti odličje Josipu Brozu Titu - zaključuje se u priopćenju.

U priopćenju koje je Kulturna zaklada podunavskih Švaba poslala javnosti navodi se da je zahtjev uredu njemačkog predsjednika Christiana Wulffa bio podnesen još 7. siječnja ove godine. Također se ističe kako je podnošenje zahtjeva naišlo na velik odjek "kod njihovih zemljaka u Brazilu i Sjevernoj Americi i kod pripadnika hrvatske dijaspore". Na poticaj "zemljaka iz Sjeverne Amerike" pokrenuta je i akcija potpore zahtjevu za posmrtnim oduzimanjem odličja Josipu Brozu. S tim u vezi, od "prijatelja podunavskih Švaba" traži se da pošalju pismo na adresu ureda njemačkog predsjednika u kojem bi poduprli taj zahtjev.

Zahtjev za oduzimanje odličja najvećem krvniku XX. stoljeća na ovim prostorima

Zahtjev za oduzimanje odličja Josipu Brozu Titu početkom prosinca 2010. podnio je i Gojko Bošnjak, hrvatski državljanin, umirovljenik i negdašnji pripadnik hrvatske emigracije na kojega je 1973. pokušan atentat iza kojega je, po pisanju njemačkih tiskovina, stajala Služba državne sigurnosti SFRJ. U zahtjevu za oduzimanje odličja poziva se na presudu Muenchenskoga nadzemaljskog suda koji je 2008. u presudi Krunoslavu Pratesu za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, jugoslavenski državni vrh s Titom na čelu optužio za izdavanje naloga za ubojstva emigranata. Među nositeljima najvišega njemačkog odličja su poznati političari 20. stoljeća, među kojima su i britanska kraljica Elizabeta II., Vaclav Havel i Mihail Gorbačov te osobe poput bivšega rumunjskog predsjednika Ceausescua i kubanskog diktatora Batiste. (Hina/mš)