Donedavno nezamisliva situacija da „popularni“ studiji poput ekonomije, prava, politologije, novinarstva, psihologije i sociologije održavaju jesenski upisni rok dogodila se ove godine. Time je ponovno u prvi plan došlo pitanje usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.

A što javnost misli o tome pokazuju rezultati ankete koju je MojPosao početkom rujna proveo među 300 ispitanika. Da obrazovni sustav nema veze s tržištem rada smatra 62% ispitanika. Oni uglavnom misle da je sustav sam sebi svrha, te da „školski sustav ide šumom, a tržište rada drumom“. 

Umjesto toga, dodaju, visoke su upisne kvote za zanimanja kojih je na tržištu rada višak. Naglašavaju i da fakulteti studentima rijetko osiguravaju praksu, pa oni nakon završetka nisu sposobni raditi posao za koji su se školovali.

Zastario školski sustav

Daljnjih 27% ispitanika smatra da je školski sustav zastario. Većinom smatraju da se u obrazovanju godinama nije ništa promijenilo. Također, dodaju, ne postoje dugoročni planovi razvoja radne snage za zanimanja koja će se pojaviti u budućnosti.  Da se školski sustav prilagođava potrebama tržišta rada, ali ne dovoljno brzo, smatra 9% ispitanika, a samo njih 2% smatra da sustav dobro prati potrebe tržišta rada.

Nepovjerenje javnosti prema obrazovnom sustavu potvrđuju i rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama 2011., koje su proveli EduCentar i MojPosao. Samo 9% posloprimaca smatra da im je formalno obrazovanje dalo odličnu, a još 27% vrlo dobru osnovu za bavljenje njihovom profesijom. 19% ju ocjenjuje nedovoljnom. Poslodavci su pokazali nešto veće povjerenje u obrazovni sustav. Njih 38% misli da je formalno obrazovanje njihovim zaposlenicima dalo vrlo dobru osnovu za obavljanje posla, odličnom ju ocjenjuje njih 3%, a nedovoljnom također 3%. (PS/JK)