Ovaj tjedan će se znati hoće li Slovenija dobiti novu vladu s Janezom Janšom kao premijerom ili su moguća nova politička iznenađenja, te produbljenje već postojeće političke krize.

Parlament će na već zakazanom izvanrednom zasjedanju u subotu po drugi put glasovati o mandataru za sastav vlade, nakon što dovoljan broj glasova u prvom pokušaju nije dobio Zoran Janković, relativni pobjednik prijevremenih izbora održanih 4. prosinca prošle godine.

Političke dionice desnog centra naglo su porasle jer je Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, u parlamentu s dva zastupnička mandata manje od Jankovićeve Pozitivne Slovenije, krajem tjedna pokrenula brze pregovore sa još četiri manje stranke o koalicijskom ugovoru za djelovanje u novoj vladi. Stranke su objavile da je sporazum programski više-manje usklađen i da će do njegova potpisivanja, zajedno s podjelom ministarskih mjesta u budućoj vladi, doći u ponedjeljak ili utorak.

Po tome, uz tri stranke klasičnog desnog centra u novoj bi vladi bile još i Građanska lista Gregora Viranta, te Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca. Spomenute stranke u parlamentu imaju 50 zastupnika. Jankovićevih 28 zastupnika i 10 zastupnika Socijalnih demokrata (SD) Boruta Pahora ostali bi u tom slučaju u oporbi, dok dva manjinska zastupnika tradicionalno zastupaju konstruktivan stav prema vladi.

Tuerkova uloga

S druge strane, neizvjesno je kakvu će ulogu u novom krugu imati predsjednik države Danilo Tuerk. On neslužbeno nije naklonjen Janši kao premijeru zbog sudskog postupka u korupcijskoj aferi Patria koji se protiv Janše još uvijek vodi, ali i zbog međusobnih političkih i drugih neslaganja.

Tuerk do srijede može ponovo predložiti Jankovića za mandatara, može se i suzdržati od prijedloga ili predložiti neko novo ime. Tuerk bi teoretski mogao i službeno predložiti Janšu za mandatara nove vlade s obzirom na stajalište desnice da je logično da priliku u drugom krugu dobiva predsjednik stranke s drugim najvećim brojem mandata.

Na Tuerkov hipotetični prijedlog da razmisle o bankaru Marku Voljču kao mandataru moguće tehnokratske vlade za krizno razdoblje stranke su većinom negativno reagirale. Prednost pozicije predsjednika države u procesu imenovanja mandatara je u tome da se, u slučaju da je istaknutih više kandidata u drugom krugu, najprije glasuje o njegovu prijedlogu. (Hina/jk)