Kriza je vrijeme u kojem se živi na dug, ali čini se da je i tome došao kraj jer Hrvati sve manje „peglaju“ kartice, piše novilist.hr

Ako se po jutru dan poznaje, mogli bi slobodno reći da početak godine otkriva trendove koji bi se mogli nastaviti. Sudeći po tome Hrvati su počeli štedjeti i država ne treba očekivati da će građani sve više puniti proračun. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u siječnju je ukupan iznos kredita kojeg u bankama imaju građani ostao na razini od oko 121 milijarde kuna i veći je za nekoliko promila u odnosu na kraj prošle godine, što je najvjerojatnije posljedica toga što su krediti vezani za eure i švicarske franke, pa rastu zbog promjena tečaja. Rasta kredita kad je stanovništvo u pitanju gotovo i nema, nego je iznos novih kredita taman pokrio one koji su otplaćeni.

Ukupna kreditna zaduženost građana krajem siječnja ove godine veća je za oko milijardu kuna ili manje od jedan posto, nego na početku 2011. godine. Uz sve to građani su promijenili i svoje kreditne navike. Porast je na području stambenih kredita kojih je više za milijardu kuna, dok su za oko dvije milijarde kuna ili za trećinu pali krediti za automobile, a samo u mjesec dana za više od 300 milijuna kuna, odnosno za 7,5 posto, građani su smanjili potrošnju po kreditnim karticama.

Iskustva banaka u prva dva mjeseca ove godine razlikuju se upravo u sektoru stanovništva, a zajedničko im je da bilježe porast kredita državi. Tako iz Raiffeisenbanke odgovaraju da su zabilježili rast kredita državi od tri posto, poduzećima od pet posto, te pad kredita stanovništvu od tri posto. Hypo Alpe-Adria-Banka je u prva dva mjeseca 2012. godine odobrila dvostruko već iznos kredita nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno za 50 posto veći nego u 2010. godini, no i oni bilježe pad kredita stanovništvu.  Zbog stalno prisutne averzije prema rizicima, volumen novoodobrenih kredita građanstvu je u stalnom padu, priznaju iz Hypo banke. U Erste banci bilježe rast ukupnih kredita od 1,3 posto. Krediti državi i lokalnoj upravi ostvarili su u prva dva mjeseca tekuće godine neto rast od 3,3 posto, a krediti stanovništvu rasli su sporije, odnosno po stopi od 0,5 posto. U prethodne dvije godine Erste banka bilježila je pad kreditiranja stanovništva od po 0,3 posto. (HT)

Izvor: www.novilist.hr