Sto godina nakon potonuća Titanica ovo su novi rizici u brodarstvu

Usprkos značajnim poboljšanjima koja su na polju sigurnosti provedena tijekom sto godina od potonuća Titanica, pomorska industrija suočena je s novim izazovima nastalim zahvaljujući kontinuiranom rastu brodskog prijevoza širom svijeta, istaknuli su predstavnici kompanije koja se bavi pomorskim osiguranjem Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS).

Tijekom sto godina od potonuća Titanica svjetska flota trgovačkih brodova utrostručila se i trenutno ima više od 100.000 plovila. Istovremeno su ukupne stope gubitka u brodarskom prijevozu pale s jednog broda od njih 100 godišnje godine 1912. na jedan brod od njih 670 godišnje 2009. godine.

Ključne činjenice:

• - Od 1910. godine tonaža svjetske flote narasla je 23 puta i trenutno iznosi blizu jedne milijarde bruto tona (2010).
• - Trgovina koja se odvija morem utrostručila se od 1970. godine na više od 8,4 milijarde tona ukrcanog tereta godišnje.
•  - Broj putnika na brodovima za kružna putovanja značajno je porastao u posljednjih nekoliko godina; predviđa se da će u razdoblju od 1990. do 2015. godine rasti 7,4% svake godine. Procjenjuje se i da će 2015. godine ukupni broj putnika na brodovima za kružna putovanja u svijetu iznositi više od 22 milijuna (u odnosu na 2011. godinu kada ih je bilo ukupno 19,2 milijuna).
• -Brodski prijevoz općenito predstavlja jedan od najsigurnijih načina putničkog prijevoza, a može se pohvaliti znatno nižim stopama nesreća sa smrtonosnim posljedicama od onih koje vrijede za prijevoz automobilom, motociklom ili biciklom te za hodanje u Europi.
• - Stope smrtnosti među profesionalnim pomorcima pale su u brojnim zemljama: Primjerice, u Ujedinjenom je Kraljevstvu 1919. godine prema procjenama trebalo biti 358 nesreća sa smrtonosnim posljedicama na svakih 100.000 pomoraca godišnje – spomenuta je stopa pala na 11 do razdoblja 1996. – 2005. Međutim, ta je stopa smrtnosti još uvijek dvanaest puta veća od one koja vrijedi za opću radnu snagu.
• - Crne točke za brodare uključuju Južnu Kinu, Indokinu, Indoneziju i Filipine sa 17% ukupne štete u razdoblju od 2001. do 2011. Slijede Istočni Mediteran i Crno more (13%), te Japan, Koreja i Sjeverna Kina (12%). I mora oko britanskog otočja također bilježe visoku koncentraciju štete (8%).
• - Tehnološka unapređenja u posljednjih 100 godina uključuju poboljšane tehnike konstruiranja plovila, mjerenje dubine (uz pomoć zvuka), RADAR, VHF radijske uređaje, automatsko radarsko ucrtavanje (ARPA), satelitsku komunikaciju, pozicioniranje uz pomoć GPS-a te elektronski prikaz plovidbenih karata i informacijski sustav (ECDIS) – a svi oni podržavaju siguran brodski prijevoz.

Komentirajući nalaze izvješća, dr. Sven Gerhard iz AGCS-a, zadužen za pomorsko osiguranje i kasko osiguranje brodova, izjavio je sljedeće: Iako je plovidba danas sigurnija nego ikada, industrija mora proaktivno odgovoriti na nove rizike. Primjerice, iznimno veliki brodovi predstavljaju izazov za osiguravatelje zbog svoje veličine i vrijednosti, dok su neki drugi brodovi izazov zbog svog strukturnog integriteta i mogućih kvarova. Iako veličina sama po sebi ne čini brodove rizičnijima od drugih, sve veći brodovi sa sobom donose niz specifičnih rizika na koje moramo odgovoriti, uključujući spašavanje i popravak brodova te hitne intervencije.

Ljudska pogreška – najslabija karika

Izvješće, osim toga, ističe i kontinuirani izazov što ga predstavlja ljudska pogreška u pomorskim operacijama – riječ je o čimbeniku koji je i dalje od iznimne važnosti usprkos cijelom stoljeću tehnološkog i zakonskog usavršavanja i napretka na polju sigurnosti. Više od 75% pomorskih nesreća može se pripisati cijelom nizu čimbenika koje svrstavamo pod zajednički nazivnik ljudskih pogrešaka, uključujući umor, neadekvatno upravljanje rizikom i pritisak konkurencije, te manjkavu obuku i neiskusnu posadu.

Dr. Gerhard objasnio je to na sljedeći način: S tehnološkim napretkom dolazi do smanjenja rizika, ali istovremeno i najslabija karika u sustavu – ljudski čimbenik – dobiva na važnosti. Upravo se na to industrija mora usredotočiti kako bi najbolja praktična iskustva u upravljanju rizikom i kultura sigurnosti postali uobičajeni u svim svjetskim flotama.

Povijesno gledajući, sve velike i poznate brodske nesreće dovele su do poboljšanja u sigurnosti pomorskog prometa. A slučaj Coste Concordije zasigurno neće biti ništa drugačiji, bez obzira na rezultate službenih istraga oko uzroka nesreće, izjavio je dr. Gerhard. (PS/JK)