Dok traju rasprave o novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu u sklopu kojeg se čeka odluka o državnoj zemlji, privatna je sve jeftinija. Stoga ne čudi, što na uspavanom tržištu nekretnina, vlada potražnja za poljoprivrednom zemljom, posebno na otocima.

Interes za zemlju na otocima ne čudi jer se za nekoliko eura po kvadratu mogu kupiti veće ili manje parcele udaljene od mora nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, s pogledom na pučinu ili ne, s nasadom ili bez njega, ispričao je za Večernji list vlasnik agencije za nekretnine iz Splita Slaven Zambata.

Točno se zna koliko koja pozicija vrijedi, a bitno je da zemljište ima kolni prilaz, da je blizu struje i vode, a cijene mu dižu i stare kamene kućice, pojate ili pastirske nastambe.

No, među kupcima je najmanje od koji bi obrađivali zemlju, objašnjava Nikica Begonja iz Zadra, predsjednik grupacije prodavatelja nekretnina pri HGK.

Poljoprivredna zemljišta, zbog rupa u zakonu i sporosti građevinske inspekcije, nakon kupnje pretvaraju se u divlje građevinske zone, a to su nove ekološke bombe jer se uz svaki bespravno podignut objekt iskopa i tzv. crna jama. Ljudi su danas pod pritiskom dugova, ovrha i otkaza prisiljeni prodavati vrijedne nekretnine budzašto, a spretni mešetari uspijevaju uvjeriti naivne kupce kako će se ta zemlja jednog dana prenamijeniti i tada će imati višestruko vrijedno građevno zemljište, kaže Begonja. (jk)