Hrvatska će do 1. srpnja iduće godine, kada bi trebala ući u EU, dobiti novi Zakon o radu (ZOR) ili će se postojeći zakon podijeliti na dva nova - Zakon o radu i Zakon o socijalnim pravima, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Mrsić je obećao da će se kroz to vrijeme provesti široka javna rasprava sa svima zainteresiranima, ali sadašnji zakon mora biti promijenjen, bez obzira na rezolutno protivljenje sindikata, jer podaci o tome da je ove godine u Hrvatskoj sklopljeno čak 130.000 ugovora o radu na određeno vrijeme, a svega 10.000 ugovora o radu na neodređeno vrijeme, pokazuju da u ZOR-u nešto ne valja. S time se slažu i poslodavci, čiji je predstavnik Damir Kuštrak istaknuo da tržište rada mora biti u funkciji zapošljavanja a hrvatsko gospodarstvo, koje očekuje ulazak na tržište EU, mora pokušati povećati sadašnju razinu konkurentnosti. 

Sindikati se, međutim, izričito protive najavljenim izmjenama koje predviđaju uvođenje tzv. jedinstvenih ugovora o radu, jer to ocjenjuju kao fleksibilizaciju tržišta rada koja će za zaposlene značiti "potpunu vjetrometinu". Po tom bi modelu poslodavac u prve dvije i pol godine mogao lakše otpustiti radnika, koji bi nakon tog razdoblja dobio sva prava kao zaposleni na neodređeno vrijeme. Ugovori koji bi omogućili poslodavcima da radnicima koje su tek zaposlili mogu dati otkaz bez obrazloženja donijet će zaposlenima još veću nesigurnost od ugovora o radu na određeno vrijeme, upozorio je sindikalni predstavnik Krešimir Sever dodavši kako su svi europski sindikati ustali protiv uvođenja takvih ugovora.

Lakše zapošljavanje mladih

Mrsić je također najavio da će Vlada uskoro u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o poticanju zapošljavanja koje bi osobama koje se prijavljuju na burzu rada omogućile brže i lakše korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja. Tako će se mladi bez radnog iskustva moći odmah uključiti u program zapošljavanja za 1600 kuna, bez čekanja tri mjeseca na burzi rada, ide se u aktivno poticanje samozapošljavanja uz dvostruko veće potpore i Hrvatski zavod za zapošljavanje kao "tihog partnera", javni radovi produljit će se na pola godine, pri čemu će tri mjeseca plaćati država a tri mjeseca lokalna samouprava, a za očuvanje radnih mjesta reaktivirat će se mjera plaćanja neradnog petka, ali uz više sredstava za to.

Mrsić je najavio i uvođenje novog R-S obrasca iz kojega će se za svakog pojedinca moći vidjeti sva njegova primanja i davanja državi. Na taj će se način doskočiti i nekim tvrtkama koje uspijevaju radnicima isplatiti plaće iako su godinama u blokadi. Na sjednici GSV-a također je raspravljano o najavljenoj monetizaciji, tj. davanja u koncesiju autocesta, pri čemu su se sindikati unaprijed usprotivili toj mjeri jer "državno srebro i zlato treba po svaku cijenu čuvati od privatizacije i dugotrajnih koncesija".

Mrsić je odgovorio da će se u monetizaciju ići ako se postigne dobra cijena sa zainteresiranim koncesionarima, te pojasnio da se Vlada odlučila na takav potez jer je bivša vlast opteretila autoceste preskupim i neracionalnim kreditima koji su teret za sve građane. Sindikati su i protiv Vladina zaključka da treba izmijeniti kolektivne ugovore u državnim poduzećima tako da se poravnaju s pravima iz kolektivnog ugovora za državne službe. Bili su čak spremni podići tužbe zbog Vladinog zadiranja u slobodu kolektivnog pregovaranja, rekao je Sever, no odlučili su pričekati jer im je Mrsić objasnio da je sindikatima u državnim tvrtkama ipak ostavljen prostor za individualne pregovore. Poslodavci su pak, nakon žestokog protivljenja, odlučili podržati Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jer je Ministarstvo financija uvažilo niz primjedbi Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka. Kuštrak je ocijenio taj zakon kao "hrabar pokušaj Vlade da spasi neke kompanije koje imaju perspektivu" dodavši kako ga sada podupiru jer se bazira na dobrovoljnosti. (Hina/HT)

Foto: Patrik Macek/PIXSELL