Od 2000. godine GfK kontinuirano prati razvoj tržišta banaka i osiguranja u regiji centralne i istočne Europe. Nakon izbijanja krize u 2008. godini poslovanje je pretrpjelo veliki pad, ali i stanovit oporavak od 2010. godine. Međutim, prema očekivanjima eksperata, novija ekonomska kretanja u cijeloj Europi i rast dužničke krize u nekoliko zemalja, dovest će do još jednog sloma - – ali stvari se mogu drugačije razvijati od zemlje do zemlje…
GfK, jedna od najvećih istraživačkih kuća u svijetu, svake godine u regiji centralne i istočne Europe prikuplja važne pokazatelje s financijskog tržišta stvarajući tako „Financial Service“ bazu podataka. Takav uvid pomaže našim poslovnim partnerima spoznati lokalne specifičnosti, ali i osigurati znanje o regionalnim tržištima kako bi djelotvorno poslovali i u ovim nestabilnim gospodarskim vremenima.
Pozitivni trendovi
Jedan od ključnih pokazatelja, a to je udio ljudi koji posluje s financijskim institucijama, daje ponešto drugačiju sliku od one koja bi se očekivala obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju. Naime, uočava se pozitivan trend rasta udjela klijenata banaka u cijeloj regiji centralne i istočne Europe. I dok je 2008. godine došlo do naglog zaustavljanja rasta tog udjela, tijekom 2011.godine ponovno dolazi do rasta na ovom pokazatelju. U prosjeku u cijeloj CEE regiji 74% građana je imalo neki poslovni odnos s bankom 2008. godine, dok taj udio sada iznosi 80%. Rastislav Kocan, regionalni voditelj financijskog tima, predviđa nastavak pozitivnih trendova. Tako npr. Poljska ima veliki potencijal jer oko trećine građana još uvijek ne posluje s bankama. U sličnoj situaciji su i Kazahstan i Bugarska, dok s druge strane, u Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj i Češkoj gotovo svaki odrasli građanin ujedno je i klijent banke.
Korištenje kartica u porastu
Podrobnija analiza korištenja određenih bankarskih proizvoda i usluga u regiji centralne i istočne Europe, pokazuje da su trendovi korištenja računa slični trendovima u udjelima klijenata banaka. 2008. godine došlo je do usporavanja rasta, pa čak i pada u udjelu korisnika bankovnih računa. Te godine u prosjeku je bilo 41% korisnika tekućih računa, dok je taj udio porastao na 47% krajem prošle godine.
Zanimljiv je i podatak o udjelu korisnika kartica. Iako u cijeloj CEE regiji još uvijek vrijedi princip „novac / cash je kralj“, penetracija korištenja kartičnih proizvoda u stalnom je porastu, tako da se može reći da približno svaki drugi građanin u CEE regiji ima neku karticu za plaćanja.
Prednjače Visa i Mastercard
Prema podacima iz Credit Card Monitora (CCM) u Hrvatskoj 83% građana (starijih od 15 godina) koristi barem jednu karticu (debitna, charge ili revolving) što predstavlja rast za 3% u odnosu na prošlu godinu. Korisnici kartica koriste / posjeduju jedan do dva kartična branda (u prosjeku 1,43) što predstavlja blago smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada je prosjek iznosio 2,1. Dakle, povećao se broj korisnika, ali ti korisnici smanjuju broj kartica koje koriste.
Oko 80% građana koristi barem jednu debitnu karticu. Udio korisnika debitnih kartica porastao je za 3% u odnosu na prošlu godinu (2006. - 58%, 2007- 65%, 2008. - 73%, 2009. - 66%, 2010.- 78%, 2011.- 78%). Maestro se i dalje puno češće koristi od Vise Electron. Kreditnu (charge / revolving) karticu koristi 25% građana čime je zaustavljen trend pada u udjelu korisnika kreditnih kartica (2006. - 28%, 2007. - 32%, 2008. - 32%, 2009. - 35%, 2010. - 28%, 2011. - 24%. Najveći tržišni udio među kreditnim karticama ima MasterCard i Visa. (ps/jk)