Zakon o obveznom osiguranju u prometu: Sporne tablice odšteta

Bura koju su izazvale radne verzije Zakona o obveznim osiguranjima u prometu nije se stišala ni na 10. danima hrvatskog osiguranja u Rovinju, najvažnijem okupljanju osiguravatelja.

Za osiguranike najspornija su točka Zakona medicinske tablice koje unaprijed propisuju iznose odšteta, ali i podjela Hrvatsko ureda za osiguranje na dvije instance - Hrvatski ured za zelene karte i Garancijski fond.

A premda su na konferenciji bili prisutni, u raspravi o Zakonu nisu sudjelovali članovi Agram grupe, a nedavno su se i priopćenjem odrekli svog prijedloga zakona koji su gurali preko udruge Institut za osiguranje.

Prijedlog zakona unaprijed određuje iznos koji će oštećeni dobiti, bez ispitivanja okolnosti pojedinačnog slučaja. Svodi suca, pa i našeg likvidatora, na običnog registratora koji bi trebao samo registrirati koliko bi oštečenik trebao dobiti. To nijedan sudac neće prihvatiti, napominje Marijan Ćuraković iz Croatia osiguranja, profesor riječkog Pravnog fakulteta.

Ćurković smatra da nas ova koncepcija vraća u 1978. kad je Zakon o obveznim odnosima paušalno vrednovao ozljede.

U tom je sustavu, za razliku od modernog koji svaku povredu neimovinske osobnosti smatra štetom koja nosi pravo na naknadu, bilo je upitno ima li osoba u komi pravo na odštetu zbog duševne boli jer - ne trpi bol.

Ovaj zakon ne govori o pravičnoj naknadi. Tko može procijeniti koliko vrijedi moj prst? Ovo možemo nazvati tarifiranjem odšteta, kaže Ćurković.

Medicinske tablice, upozorava, nije prihvatila medicinska struka koja je jako podijeljena,a trebala bi ih odrediti konsenzusom.

Vrlo je malo zemalja u kojima medicinske tablice egzistiraju unutar zakona, uglavnom postoje kao preporuke, piše vecernji.hr.

Ide li taj zakon u prilog osiguravateljima? Korektno moramo priznati da je zadnji prijedlog mnogo toga promijenio, i uz vrijednost boda od 13 kuna disproporcija je puno manja, ali još na štetu oštećenih osoba, napominje Ćurković. (sh)