Vlada je odustala od uvođenja poreza na imovinu te će umjesto toga od 1. travnja uvesti porez na nekretnine koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu i financijski stabilizirati jedinice lokalne samouprave, najavio je ministar financija Slavko Linić. 

Odustali smo od poreza na imovinu jer nam je štednja potrebna radi stabilnosti bankarskog sustava, pa nismo htjeli dirati kamatu, a oporezivanje dividende bi pogodilo investitore, rekao je Linić na konferenciji EUforija. Porez na prvu nekretninu, onu u kojoj se živi, radi i stanuje, trebao bi biti otprilike na razini komunalne naknade. No, Linić nije znao reći koliki će biti taj iznos jer su dosad komunalne naknade svaki grad i općina utvrđivali za sebe, pa tako 20 posto jedinica lokalne samouprave uopće nema takve naknade, dok ih 30 posto ima uz oslobađanje od plaćanja do 90 posto.

Hoće li to biti udar na građanski sloj, kako najavljuju neki mediji, vidjet će se kad dobijemo zakon. Nekome će to značiti povećanje poreznog opterećenja ali u prosjeku prva nekretnina neće biti značajno skuplja nego dosad, tvrdi Linić. Druga nekretnina, u što ulaze vikendice i ostalo, više neće biti oporezovana kao dosad kada se plaćala komunalna naknada plus porez na vikendicu, nego će biti opterećena nešto većim porezima koji će kompenzirati sadašnja davanja. 

Najveći porez na nekretnine koje se ne koriste 

Najviše će biti oporezovane nekretnine koje nisu u funkciji jer nam je interes da svaka prazna nekretnina bude barem iznajmljena, upozorio je Linić koji zasad nije želio govoriti o poreznim stopama već je najavio da će novi zakon biti predstavljen idućeg tjedna. Prihodi od tog poreza neće ići u državni proračun već jedinicama lokalne samouprave. Vlada će pritom biti vrlo stroga pa će i sebi "odrezati" porez na svu imobiliziranu državnu imovinu, kao i jedinicama lokalne samouprave na njihovu imovinu, najavio je ministar financija.

Porez na nekretnine trebao bi donijeti veće prihode jedinicama lokalne samouprave koje su uglavnom u teškoj situaciji jer su spale samo na prihode iz poreza na dohodak. To će osigurati veću stabilnost njihovih proračuna u 2013. kada će morati plaćati sve svoje obveze na vrijeme, i to iz svojih prihoda jer nema više pomoći iz državnog proračuna, naglasio je Linić. 

Od 1. siječnja manji PDV za turizam i uvođenje fiskalnih kasi

Govoreći o drugim promjenama u poreznom sustavu, Linić je ponovio da se od 1. siječnja PDV za turizam smanjuje na 10 posto. To će za proračun značiti gubitak od gotovo milijardu kuna, ali Vlada to kani kompenzirati s najmanje 600 milijuna kuna prihoda od uvođenja fiskalnih blagajni, a također bi dizanje najniže stope PDV-a s nule na pet posto trebalo proračunu donijeti 300 do 500 milijuna kuna. Linić je najavio da od Nove godine kreće uvođenje fiskalnih blagajni što bi trebalo omogućiti Ministarstvu financija da se "bez milosti" obračuna sa sivom ekonomijom, koja se najviše razmahala u ugostiteljstvu.

Prijavljeni dnevni prihodi od 200 do 400 kuna ne govore o siromaštvu nekih ugostitelja nego o poreznoj evaziji, a to ćemo onemogućiti fiskalizacijom i najžešćim mjerama, poput oduzimanje prava na rad i zatvaranja objekata. Također ćemo nizom zakonskih rješenja zaustaviti plaćanje u gotovini, pogotovo pravnih subjekata, jer je to područje s najvećim mogućnostima za prevare i utaje, kaže Linić. Sve priče da uvođenje fiskalnih blagajni ugostiteljima donosi trošak od čak 10.000 kuna neistinite su i predstavljaju pokušaj opstrukcije promjena. Ako poduzetnik ne može potrošiti tri do četiri tisuće kuna za uvođenje novog sustava onda nije poduzetnik nego mu treba socijalnu pomoć, ironičan je bio Linić. Dodao je kako Vlada pokušava omogućiti vlasnicima stranih brodova u Hrvatskoj da ih registriraju po najnižoj stopi PDV-a, kako bi ti brodovi ostali u Hrvatskoj i nakon 1. srpnja, no to možda izazove određene intervencije iz Bruxellesa.  

Kod poreza na dohodak ništa se ne mijenja, a od poreza na dobit u 2013. očekujemo tri do četiri milijarde kuna manje u proračunu s obzirom da je to godina u kojoj se ostvaruju prava na olakšice za reinvestiranu dobit, rekao je Linić. Budući da imamo jednu od najviših stopa PDV-a u Europi, gdje se ta stopa uglavnom kreće između 17 i 22 posto, cijene pokušavamo smanjiti kroz sustav trošarina, kako nakon 1. srpnja naši građani ne bi umjesto u Hrvatskoj išli kupovati u susjedne zemlje.

Ukidaju se trošarine na luksuzne proizvode

Zato od 1. siječnja Hrvatska ukida trošarine na luksuzne proizvode, koje nemaju ni zemlje u okruženju. Nakon ulaska u EU svaki hrvatski građanin moći će bez carina kupovati parfeme ili ručne satove u Ljubljani, Beču, Budimpešti ili Trstu, a u tom slučaju Hrvatska gubi prihode od PDV-a. S druge strane, znatno će skočiti trošarine na cigarete jer Hrvatska tu još zaostaje za zemljama EU-a. Nastojat će ih povećavati postupno da izbjegne rast inflacije i sivu ekonomiju. Zakon o trošarinama trebao bi biti gotov u siječnju, a njegova primjena kreće od 1. srpnja, tako da se u međuvremenu svi hrvatski poduzetnici mogu na vrijeme pripremiti, najavio je ministar financija. (Hina/HT)