Građani Republike Hrvatske imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije, pokazuje istraživanje Gfk. Najmanje vjeruju onima koji vode ovu zemlju: Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, dok svojim prijateljima, ljudima koji ih okružuju i hrvatskoj znanosti vjeruju najviše.

U odnosu na prethodne godine, promjene u povjerenju najuočljivije su kod institucije Haški sud koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima: za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11% hravtskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin RH-a (32%). Za razliku od Haškog suda kojem je porastao rejting među hrvatskim građanima, povjerenje u HNB i guvernera pada. Točno prije godinu dana (prosinac 2011.) povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44% hrvatskih građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25%.

Osim u HNB i guvernera, primjećuje se trend pada povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48%), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34%). S porastom dobi građana Hrvatske, raste i broj onih koji imaju povjerenje u predsjednika – 20-24 godina – 19% vjeruje predsjedniku, dok je takvih među najstarijima (preko 60 godina) čak 49%. Samo 23% Istrijana vjeruje predsjedniku Josipoviću, dok mu je povjerenje iskazalo čak 54% Ličana. Političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju. Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17% građana, a Vladi samo njih 14%. (prosječne ocjene Vlada - 2,7, premijer - 2,9 na skali od 1 do 7). Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani (10% vjeruje).

Hrvati ne vjeruju u EU

Što su građani obrazovaniji, to imaju manje povjerenje u Vladu (3,1 – osobe s nezavršenom osnovnom školom; 2,5 – osobe sa završenom višom školom i fakultetom). Povjerenje Milanoviću najviše ukazuju stanovnici Sjeverne Hrvatske (3,2) i Like, Korduna i Banovine (3,3), dok mu najmanje vjeruju osobe iz Slavonije (2,6). Najstariji dio hrvatske populacije ima najviše povjerenja u premijera - 28% osoba starijih od 60 godina mu vjeruje. Već godinama se ne mijenja broj onih koji ukazuju povjerenje državnoj upravi odnosno administraciji, 12% hrvatskih građana vjeruje ovoj instituciji (prosječna ocjena 2,8).

Skoro podjednako povjerenje hrvatski građani imaju u sindikate, Europsku uniju, sudstvo i medije (prosječne ocjene 3,2 i 3,3). Nije se značajno mijenjalo povjerenje u navedene institucije u protekle dvije godine. Hrvatska je na domaku ulaska u Europsku uniju kojoj povjerenje daje samo 22% hrvatskih građana, više od polovice (54%) nema povjerenja u ovu instituciju. Medijima vjeruje 21% hrvatskih građana (prosječna ocjena 3,3), u potpunosti jednak broj kao i prije godinu dana. Nešto više od polovice građana (53%) nema povjerenje u medije. Najviše povjerenja u medije imaju stanovnici Like (3,9) i Istre (3,7), a najmanje oni iz glavnog grada Hrvatske (3,1).

U odnosu na protekle dvije godine, uočava se lagani trend pada povjerenja u banke. Iako je prosječna ocjena povjerenja jednaka (3,7), raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke – ove godine 42% ne vjeruje bankama, dok 26% građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34% građana, a samo 1% više nije imalo povjerenja u banke. Sve je veći broj građana koji vjeruju policiji (2010.- prosječno povjerenje 3,5; 2012.- 3,8). Policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin (33%), dok u ovu instituciju nema povjerenja 41%. Građani Like, Korduna i Banovine najviše vjeruju instituciji policije – njih 48% (4,6), dok Istrijani imaju najmanje povjerenja u ovu instituciju – vjeruje joj 23% (3,4). S porastom stupnja obrazovanja među hrvatskim građanima opada stupanj povjerenja u policiju (osobe s nezavršenom osnovnom školom – 4,2, osobe sa završenom višom školom i fakultetom – 3,6).

Povjerenje u crkvu i školstvo stabilno je poslijednje dvije godine, dok je povjerenje u hrvatsku vojsku naraslo u odnosu na godinu dana ranije (2012.-4,5, 2011-4,2). Vojsci vjeruje 40% hrvatskih građana, dok ovoj instituciji povjerenje nije iskazalo 27%. U odnosu na lani, smanjio se broj onih koji ne vjeruju vojsci (2011..-32%, 2012.- 27%). Kao i u policiju, i u vojsku najveće povjerenje imaju osobe iz Like, Korduna i Banovine (prosječna ocjena – 5,1), a najmanje oni iz Istre (prosječna ocjena – 3,5). Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana (52%), dok nepovjerenje izražava njih 30%. Najviše povjerenja u Crkvu imaju Slavonci (vjeruje joj 64% Slavonaca), a najmanje osobe iz Istre (31% vjeruje Crkvi). Hrvatskom školstvu vjeruje polovica hrvatskih građana (51%), dok 22% ne vjeruje ovoj instituciji. Situacija je ista kao i prošle godine.

Hrvati imaju visok stupanj povjerenja u liječnike, vjeruje im 54%, dok 22% nema povjerenje u navedenu grupu stručnjaka. Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju nalazi se znanost i ljudi s kojima se druže. Povjerenje u znanost je stabilno poslijednje dvije godine, 65% hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok njih 14% nema povjerenja. Prijateljima vjeruje 80% hrvatskih građana, dok 10% ne vjeruje ljudima s kojima se druži. Dalmatinci najviše vjeruju prijateljima (5,7), dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici Sjeverne Hrvatske (5,3). (PS)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter