Ključni izazov nove ekonomije je definiranje, upravljanje, mjerenje, unapređivanje i vrednovanje znanja i njegovog relevantnog pojavnog oblika - INTELEKTUALNOG KAPITALA.
Ono što Leif poručuje svojim bestselerom o "navigaciji ekonomijom znanja", jest da je danas za razumijavenje svijeta ekonomije i snalaženje u njemu osim poznavanja "korporacijske širine" ili latitude, nužno i te kako imati na umu i "korporacijske dužinu" ili longitudu. Edvinsson u knjizi navodi brojne intrigantne primjere, koji potvrđuju njegovu tezu kako je ignoriranje teme o ekonomiji znanja i intelektualnom kapitalu koji se nalazi u glavama zaposlenika siguran put u propast. Autor u knjizi također napominje da se samo 2% informacija zapiše, dok se sve drugo nalazi u glavama ljudi. Stoga nije niti čudo što se samo oko 12% korporacijskog znanja može naći u elektroničkim bazama bazama, 20 % u elektroničkim dokumentima, 26% u papirnatim dokumnetima i 42% posto u mozgovima zaposlenika. Korporacijska longituda je neizbježno štivo za sve one koji žele naučiti kako raditi pametnije a ne više.
Potreban nam je kompas za um, kaže Leif Edvinsson u knjizi Korporacijska longituda. Svijet današnjeg modernog poslovanja suočava se sa sličnim izazovom kao i ljudi u 17. stoljeću koji su tražili pravi način za izračun longitude - zemljopisne dužine na moru.
Naime, moderne korporacije obično se mjere jednim mjerilom: financijskim, što predstavlja svojevrsnu 'zemljopisnu širinu' poduzeća. No, Edvinsson tvrdi da to mjerilo daje tek jedan dio slike, samo pola koordinata neophodnih za poznavanje točne lokacije i izrade karte puta do odredišta. Bez druge ključne koordinate - mjerenja intelektualnoga kapitala - poduzeća nisu u stanju locirati svoj stvarni položaj ili razborito odrediti smjer. Objavljivanjem takvih informacija, intelektualni kapital postaje eksplicitno znanje.
Težište ekonomije znanja je na eliminiranju velikih oportunitetnih troškova koji trenutno postoje. Ako bi se, primjerice, programi poslijediplomskih studija za doktorat znanosti mogli skratiti na deset tjedana, pomislite samo kakve bi to implikacije imalo za pojedinca i društvo u cjelini. Može se to činiti pretjeranim, no ustanovljeno je da se globalni intelektualni kapital udvostručava svakih 18 mjeseci. To je Mooreov zakon uma. S globalnim širenjem istraživanja i razvitka intelektualni kapital mogao bi se udvostručavati svakih šest mjeseci u sljedećih deset godina.
"Najrječitija usporedba između potrage za utvrđivanjem longitude i svijeta modernoga poslovanja leži u pojmu mjerenja. Hitno je potreban praktičan način mjerenja korporacijske longitude. Tradicionalno računovodstvo propušta mnogo toga. Ostavka ključne osobe neće čak biti ni zabilježena u računima ako to nije glavni direktor. Pa ipak, svi mi znamo da pojedinci mogu imati golemu moć - moć znanja - u današnjim organizacijama. Ako vrhunski programerski stručnjak napusti čak i takvo poduzeće kao što je Microsoft, to je itekako važno. Računovodstvo pak ne uzima u obzir ni klijente. Ako se izgubi važan projekt, to se ne spominje", zaključuje Edvinsson.
Izvor: www.differo.hr
