Povodom Svjetskog dana humora, poznati komunikacijski i prodajni trener, podijelio je savjete kako humor pozitivno može utjecati i na vaš posao, zbog kojih ćete odmah razmisliti o tome da on postane dio vaše poslovne svakodnevicu i tako vam omogući uspješan start poslovne godine. 

Kroz rad s brojnim velikim kompanijama, kao i individualnim treninzima, Ante Mihaljević ispričao je kako je još jednom zaključio kako najbolje ideje dolaze kad je mozak odmoran, opušten, vedar. A ima li boljeg i bržeg načina za dovesti mozak u to stanje od smijeha? 

Neke od najboljih ideja pale su mi na pamet u šali. Vjerujem da mnogi imaju iskustvo kako im je humor potaknuo kreativnost, inovativnost i produktivnost. Ne znam zašto, ali kao da zaboravimo biti veseli čim obučemo odijelo. Vrijeme je da to promijenite. Početak nove poslovne godine odličan je za nove odluke, poput one, inkorporirati humor u svoju poslovnu svakodnevicu.

Ubacivanje humora u svoje izlaganje nije samo čin ljubaznosti i zafrkancije, to je zapravo strateški potez. Na taj način angažiramo svoje kolege, klijente, publiku, lovimo i držimo njihovu pažnju i stavljamo osmijeh na njihova lica. 

Zamislite ovo, ako se usudite: rok se približava, u uredu se napetost može rezati nožem, tablete za smirenje idu kao Tic Tac, ljudi koriste hrčke kao stres loptice, osmijeha nema kao parkinga u Dubrovniku. Tama nad bezdanom. A sad zamislite tvrtku u kojoj vlada drugačija atmosfera, gdje kolege dobro poznaju jedni druge, gdje uprava razumije potrebe svojih zaposlenika i gdje se potiče suradnička i vedra atmosfera.

Kako sam stasao kao trener poslovne komunikacije, postalo mi je jasno da ljude pri kupnji ne vodi logika, već emocije. Bilo da se radi o uslugama, proizvodima ili idejama. Pa kad je već tako, zašto ne ubaciti duhovit komentar tijekom napete prezentacije? Nismo tu samo radi činjenica i suhih podataka, ponekad se radi i o narativu, o pričama koje pričamo jedni drugima. A priče prodaju. Od pamtivijeka. Vjerojatno i od prije.

Od istog tog pamtivijeka ljudi u zajednicama dijele priče i na taj način grade odnose. Volimo vjerovati da smo puno napredovali od tih vremena, no malo se toga u našoj biti promijenilo. Humor još uvijek dobro ide uz pričanje priča, pa su onda i prezentacije pamtljivije, ugodnije i, u konačnici, uspješnije.

Naravno, dobra atmosfera u uredu je rezultat brojnih, poprilično kompleksnih čimbenika i ne postiže se lako. I ne, humor sam po sebi neće biti dovoljan za postizanje takve atmosfere. 

Izdvajamo nekoliko savjeta kako postići takvo okruženje te što svakako izbjegavati.

Malim koracima naprijed

Ne traži nitko od vas da preko noći postanete Jerry Seinfeld, no par primjerenih šala pomaže razbiti led. Ne treba taj humor biti stand up komedija od sat vremena, male svakodnevne stvari dovoljne su za izvlačenje osmijeha. Nakon toga sve ide lakše.

Prigrlite nelagodu

Crnjaci su zlatni rudnik za dobre fore. Svi smo barem jednom kliknuli na "odgovori svima" kad nije trebalo. Svi ćemo se i prepoznati u dobroj anegdoti. A možda i nasmijati. Računam da je dijeljenje tih crnjak trenutaka nešto kao team building bez onih padova povjerenja. Ili bez karaoka. Ili bez ____ (ubaci stvari koje su ti cringe).

Manje dosade, više smijeha na sastancima

Sastanci su nužno zlo uredskog života. Kao termostat. Ne možeš s njim, ne možeš bez njega. Marku je vruće, Ivani je hladno. Stalno.

Pa kad ih već moramo imati (termostate i sastanke, Ivana i Marko su ok), možemo dati dašak vedrine tim sastancima. Možemo ih započeti nekim dobrim ice breakerom, ispričati primjeren vic koji se tiče agende, a možemo i ubaciti neki smiješan meme u prezentaciju. Ponavljam, ne mora biti najbolji stand up ikada, ali može doprinijeti izgradnji timskog duha i podizanju produktivnosti.

Manje robotike, više ljudskosti

U doba raznih AI alata, Chat GPT-a, automatizacije svega mogućeg, dobra je ideja naglasiti ljudsku stranu cijele ove priče. Možemo podijeliti privatne anegdote, čestitati rođendan kolegi s nečim kreativnijim od generičkog maila, potaknuti kolege da budu autentični i pokažu svoju otkačenu stranu…

Ključ je u tome da ne forsiramo priču već da stvorimo atmosferu u kojoj humor može prirodno prodisati.

Također, postoje stvari koje nikako ne treba raditi. Humor ne pokriva sve.

Čuvajte se osjetljivih tema

Humor je super alat, ali njime treba rukovati pažljivo. Izbjegavajte osjetljive teme koje se tiču vjere, nacije, spolne orijentacije, politike i ostalih privatnih tema. Ne treba vam da se pokušaj vica pretvori u razgovor s odjelom ljudskih resursa i u neugodne tišine po uredu.

Nemojte se pretvoriti u kralja spački

Nije ovo serija The Office (iako bi stvarno bilo fora da je). Iako dobra spačka može biti turbo smiješna, čuvajte se pretjerivanja. Sve ono što bi moglo poremetiti tijek rada, uznemiriti kolege ili oštetiti inventar treba zaobići u širokom luku. Sve je to igra i šala dok netko ne izgubi živce. Ili klamericu. Ili oko.

Pazite na tajming

Kao i u puno drugih stvari, sve je u tempiranju. Izbjegavajte šale za vrijeme napetih situacija ili na iznimno važnim sastancima. Vaš pokušaj humora možda neće biti dobro prihvaćen dok svi napeto iščekuju odgovor klijenta ili važnu odluku.

Pripazite na razliku u generacijama

Nemamo svi isti smisao za humor, što se posebno zorno vidi kod različitih generacija. Pripazite na kontekstualne ili interne fore koje kuže samo oni koji imaju identične interese kao vi. Možda nisu loše, ali ne želite postići da se ljudi osjećaju isključeno. Cilj je da se povežemo, a ne da se otuđimo.

Furamo se s ping-pong stolovima i Play Stationima, cijeđenim sokovima, chia sjemenkama i bademovim mlijekom (što je sve super, pohvalno i poželjno samo po sebi), a zaboravljamo osnove: ne trebamo ni sebe, ni taj svoj posao shvaćati previše ozbiljno. Tko se može sebi smijati, uvijek se ima čemu smijati. I vidi vica, onda kad se opustimo i prestanemo bjesomučno loviti kejpiajeve i dodamo svijetu malo boje, rezultati će sami doći.

U svom stilu, s humorom zaključio je Ante Mihaljević. (ps/sm)