HUP predstavio rezultate istraživanja o iseljavanju

07/06/2018

Novo hrvatsko iseljeništvo čine mlađi, obrazovani, zaposleni ljudi koji bježe od nepotizma, korupcije, neuređenog sustava i pravne nesigurnosti, ali i niskih plaća, poslodavaca koji ne isplaćuju redovite plaće i odrađene prekovremene sate.


Sele čitave obitelji i ne planiraju se vraćati, te vjeruju da će u Hrvatskoj ubuduće biti još gore nego sad, pokazalo je istraživanje o novim hrvatskim iseljenicima koje je među 661 iseljenikom provela tvrtka Promocija plus za Hrvatsku udrugu poslodavaca.

Istraživanje se provodilo dva mjeseca metodama intervjua. "Većina iseljenika spada u produktivnu skupinu koju nazivamo izazivači promjena. To su ozbiljni pokazatelji o kojima bi trebali razmisliti donositelji odluka na svim razinama u Hrvatskoj, kako bi se izmijenile okolnosti koje su izazvale ovaj val iseljavanja", kazao je Agan Begić, direktor Promocije plus na predstavljanju istraživanja u srijedu u HUP-u

Njih čak 82% iseljava s partnerom, najčešće bračnim, a 72% iseljenika koji imaju obitelj na kraju i obitelj dovode k sebi. Prije odlaska zaposlenih je bilo 73,5% (od toga 42,7% na neodređeno) najviše u privatnom sektoru, najveći dio imao je plaću manju od četiri tisuće kuna (40,5%), ali je značajan i udio onih s primanjima iznad nacionalnog prosjeka (33,2%), dok je 10% imalo plaću veću od 10.000 kn!

Najviše se ljudi iselilo iz Slavonije, Sisačko-moslavačke županije te Zagreba, a njihova odredišta su najčešće Njemačka, Irska, Belgija, Švedska, Velika Britanija, Austrija. Neki su odlučili život i karijeru graditi u Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

86% ih se zaposlilo
60% je zadovoljno novim poslom
57% ih radi u struci
20% rade na poslovima ispod razine obrazovanja
10% razmišljaju vratiti se u Hrvatsku (unutar deset godina)
42% ne želi se uopće vratiti
20% tek kada ostavare pravo na mirovinu.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a komentirao je: "Mi ćemo odraditi sve što je u našoj moći, vidimo da sve više poslodavaca poveća plaće i mimo kolektivnih ugovora, a od politike očekujemo da nam pomogne, pa i rasterećenjem plaća o kojem stalno govorimo. Za istu bruto plaću u Hrvatskoj radnik na ruke dobiva manje nego u zemlji u koju je iselio. Također, bez sustavnih reformi neće biti pomaka", zaključuje Majetić. 

Goran Stanzl/PIXSELL
Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox