U zemlji veličine Hrvatske, izvoz predstavlja jedinu zdravu i dugoročno isplativu strategiju za gospodarski rast i zapošljavanje. Mala i srednja poduzeća moraju se okrenuti stranim tržištima, a internacionalizacija bi trebala biti ključna strategija rasta i razvoja. Poruka je to odaslana s okruglog stola na temu kako potaknuti i povećati izvoznu orijentaciju hrvatskih tvrtki na kojem su sudjelovali stručnjaci i poduzetnici koji se bave internacionalizacijom poslovanja. Okrugli stol je organizirao CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u partnerstvu s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i Raiffeisen bank.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do prosinca 2018., prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 107,7 milijardi kuna, a ukupan uvoz iznosio je 175,5 milijardi kuna. Izvoz je u 2018. godini porastao za 2,9%., a u isto vrijeme uvoz je rastao za 7,4% što predstavlja ozbiljan izazov za hrvatsko gospodarstvo, ali i priliku za rast mnogih tvrtki koje bi kroz povećanje izvoza povećale i svoju konkurentnost i uspješnost.

„Izvoznici su važan segment svakog gospodarstva. U Hrvatskoj doprinos malih i srednjih poduzeća izvozu nesrazmjeran je doprinosu koji ovaj sektor ima u ukupnim prihodima i zaposlenosti. Za razliku od velikih poduzeća, mala poduzeća se prilikom internacionalizacije suočavaju s dodatnim izazovima koji su posljedica ograničenih resursa kojima raspolažu. Ukoliko želimo ostvariti pomake u izvozu potrebno je bolje razumjeti specifične izazove s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća kao najveći dio hrvatskog gospodarstva i kroz mjere podrške omogućiti im savladavanje tih prepreka.“, kazala je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Sunčica Oberman Peterka, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, istaknula je da bi internacionalizacija trebala biti ključna strategija rasta malih i srednjih poduzeća.
" Mala i srednja poduzeća moraju se okrenuti internacionalizaciji, a kako bi ona bila uspješna poduzetnici moraju ulagati u obrazovanje radi bolje pripremljenosti za izlazak na strana tržišta. Bez konkurentnog, internacionaliziranog obrazovanja nema ni internacionaliziranog gospodarstva. Jedan od načina ostvarenja ovih ciljeva je i kvalitetnije povezivanje sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i visokoobrazovnim institucijama. Dobar primjer takvog povezivanje je i INTENSE projekt – Erasmus+ projekt, u kojem sudjeluje Ekonomski fakultet u Osijeku i čiji cilj je pomoć u internacionalizaciji poslovanja malih i srednjih poduzeća." „Finska se smatra malim tržištem na europskoj periferiji.

Rast, kao i opstanak, uglavnom se traži na međunarodnom tržištu. Umrežavanje, s naglaskom na organsko umrežavanje među malim i srednjim poduzećima bitan je čimbenik koje omogućava internacionalizaciju i brži put do globalnih tržišta. U Finskoj podršku pri internacionalizaciji poslovanja dobivaju nove tvrtke usmjerene na međunarodno tržište od samog početka djelovanja i poduzeća koja ostvaruju brzi rast, a nacionalne inovacijske strategije se aktualiziraju kako bi omogućile poticanje izvoza i nastanak inovacijskih hub-ova. " poručila je Eriikka Paavilainen-Mäntymäki, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Turku.

Nataša Kalauz, konzultantica za internacionalizaciju poslovanja, istaknula je da su tvrtke koje izvoze konkurentnije, otpornije na recesiju i tržišne izazove, te da imaju viši stupanj inovativnosti u svom poslovanju. "Rast BDP-a na vrlo malim tržištima kao što je hrvatsko jedino se može ostvariti kroz povećanje udjela tvrtki koje izvoze. Izvoz potiču i institucionalno pomažu sve vodeće zemlje svijeta, tako da za Hrvatsku i hrvatske tvrtke izvoz bi trebao biti prirodno stanje stvari ukoliko želimo postići rast i razvoj koji nam je potreban da se približimo stupnju razvoja prosjeka EU zemalja."

Na okruglom stolu u organizaciji CEPOR-a svoje su osobne priče o uspjehu ispričali poduzetnici Petar Šimić predsjednik uprave Primacošpeda, Tomislav Knezović, vlasnik i direktor Prostorije, Josip Kustić, direktor prodaje Poslovna inteligencija i Goran Vrabec direktor Volim ljuto. O financijskoj podršci izvoznicima govorio je Toni Jurčić, izvršni direktor poslovanja s gospodarstvom i poduzetništvom Raiffeisen banke.

" Izvoz na tako malom tržištu kao što je naše mora biti prirodno stanje stvari i polazna strategija svake tvrtke. Izvoz je najsigurnija risk management taktika, a posebno na tržištu kao što je naše jer dovoljna je jedna epizoda kao što je Agrokor i cijelo poslovanje se može urušiti ako ovisimo o jednom tržištu." poručio je Petar Šimić, predstavnik Hrvatskih izvoznika i predsjednik uprave Primacošpeda.

"Izvozni uspjeh temeljimo na činjenici da od prvog dana o tržištu razmišljamo na nivou cijelog svijeta, a nipošto ne samo o hrvatskom. Kako bi uspjeli na svjetskom tržištu naše proizvode prati: kvaliteta, inovativnost, originalnost, dizajn, odličan servis i na kraju kvalitetna promocija koja mora biti na jednakom nivou kao i sam proizvod." rekao je Tomislav Knezović, direktor i vlasnik Prostorie. Goran Vrabec iz Volim ljuto smatra da bi bili izvoznici hrane, prvo morate savladati domaće tržište jer u vlastitoj zemlji ste uvijek domaći proizvod što vam daje veliku prednost. U zemljama u koje izvozite svoje proizvode ste samo jedan od onih koji se bore za tržište i za to trebate biti spremni i imati strategiju za to.

Josip Kustić iz Poslovne inteligencije, osim preporuka za smanjenje fiskalnih i parafiskalnih tereta i birokracije, ističe važnost obrazovanja „Država mora napraviti zaokret u strategiji obrazovanja i znanosti te osuvremeniti nastavne programe kako bi novi naraštaji IT stručnjaka mogli pratiti svjetske trendove ali i kako bi svojim znanjem, kompetencijama i inovacijama u budućnosti bili prepoznati kao predvodnici IT industrije na svjetskoj sceni.“ Toni Jurčić, izvršni direktor poslovanja s gospodarstvom i poduzetništvom Raiffaisen banke, istaknuo
je da “RBA Hrvatska kao dio RBI grupacije nudi svim svojim klijentima potpunu uslugu financijskog servisa i proizvoda, istovremeno pružajući mogućnost networkinga svojim klijentima kroz RBI mrežu u srednjoistočnoj Europi-CEE, (preko 42.000 zaposlenih u 2100 poslovnih jedinica i 16,3 mio klijenata) čime olakšava ulazak i potiče konkurentnost svojih klijenata na ino tržištu.”