Zapadne nacije imaju dovoljno sredstava da izbjegnu katastrofu te da potaknu ponovni rast, a mi smo danas u prednosti jer znamo kako dolazi do depresija i kako ih dokrajčiti. Međutim, od znanja i sredstava nema ništa ako ih oni koji njima upravljaju ne iskoriste.

A upravo se to događa. Temelji svjetskog gospodarstva nisu sami po sebi toliko strašni, ali mene i mnoge druge ekonomiste jezom ispunjava gotovo univerzalna abdikacija s trona odgovornosti, napisao je ovo ljeto američki ekonomist Paul Krugman, jedan od najpoznatijih svjetskih ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.

U telefonskom razgovoru za Večernji list Krugman otkriva da jako puno očekuje od današnje sjednice Europske središnje banke te se nada da će Njemačka odustati od rigorozne štednje koju nameće kao glavni model.

Hrvatska će za osam mjeseci postati punopravna članica, ali nitko sa sigurnošću ne može reći što nas čeka. Hoće li euro opstati?

Jako je teško reći što će biti za osam mjeseci. Europska unija je dobra priča, ona će vam donijeti slobodno kretanje kapitala, ljudi, trgovine. Zajednička valuta jedini je element koji trenutačno stvara probleme čak i za države koje dobro stoje. Za malu zemlju kao što je Hrvatska posve je razumljivo da ne može biti izvan integracijskih procesa. Morate se nadati da će stvari biti bolje. Ne mogu to s potpunom sigurnošću reći, ali vjerujem da će euro preživjeti i da će se naći zajednički mehanizam koji će tome pridonijeti. Kako će u tome proći Grčka, primjerice, drugo je pitanje. Puno toga ovisi o potezima Europske središnje banke i mjerama koje bi predsjednik ECB-a Draghi trebao danas objaviti.

Draghi je najavio da će više nego dosad kupovati državne obveznice problematičnih zemalja i na taj im način olakšati da jeftinije dođu do kapitala. Dosta je rezervi prema tom planu, posebno u Njemačkoj. Kako Vi gledate na te najave?

Moja je preporuka gospodinu Draghiju da svakako počne kupovati državne papire. Euro ne može preživjeti ako ne dođe do promjena u monetarnoj politici i ako središnja banka ne intervenira dodatnim mjerama.

Njemačka je oštro protiv jer se boji socijalizacije gubitaka pa i inflacije?

To što pričaju u Njemačkoj nije smisleno jer nitko ne može živjeti u svijetu fantazija. Discipliniranje dužnika potrebno je u određenoj mjeri, EU to i čini, ali okolnosti su takve da su potrebne mjere koje će potaknuti potrošnju.

Kakva je perspektiva malih i perifernih zemalja kao što je Hrvatska. Gdje Hrvatska može tražiti prostor za oporavak?

Hrvatska nema razloga na veliku brigu, imate odličan zemljopisni položaj, srednjoeuropska ste i mediteranska zemlja i to su elementi koji vam idu u prilog. Dosta je snage u ekonomiji Europske unije, možda ta priča sad nije tako uspješna kao što je bila prije pet godina, ali ako Europska središnja banaka i gospodin Draghi učine što je potrebno, stvari će se razvijati povoljno.

Gdje Hrvatska može tražiti svoj prostor za oporavak?

Samo u izvozu. Premali ste da bi oporavak mogao nastati na temelju domaće potražnje, ali morate biti svjesni da ni Hrvatska ne može biti uspješna ako se stanje u eurozoni ne stabilizira.

Otvorili ste puno tabu tema, jedna je od njih i inflacija. Vaša je sugestija da bi i Europskoj uniji trebala nešto veća inflacija. Koja bi to bila prihvatljiva razina?

U europskim bi okvirima inflacija od 3 posto možda bila dovoljna da se dogodi oporavak, a čak ni inflacija do 4 posto ne bi izazvala negativne učinke o kojima se često govori. Pogledajte SAD, kod nas je inflacija oko 4 posto i oko toga nitko ne stvara probleme.

Njemačka je oštro protiv poticanja dodatne potrošnje i stimulacija o kojima govorite?

Jako bi pomoglo kada bi prihvatili ideju fiskalnih poticaja jer Njemačka to može. Njima je relativno dobro i razmišljaju ako se možemo mi držati strogih fiskalnih pravila, trebaju to i drugi. Nažalost, oni su trenutačno glavna zapreka promjenama i ako se postavi pitanje odgovornosti i krivnje za stanje u eurozoni, onda će odgovornost ići prije svega na adresu Europske središnje banke i Njemačke.

Hrvatska pokušava pokrenuti investicijski ciklus pa se pregovara s kineskim ulagačima za ozbiljne projekte. Vidimo da je i gospođa Merkel nedavno bila u Kini. Hoće li Kina biti taj jezičac na vagi koji će potaknuti oporavak eurozone?

Neće. Kina neće donijeti kapital u Europi o kojemu se jako puno govori, niti je to potrebno. Europska unija nije ovisna o vanjskom financiranju, ona ima dovoljno vlastitog kapitala i novac nije glavni problem Europe, već unutarnji odnosi i debalansi.

Zadovoljan učincima

Jeste li zadovoljni učincima vašeg manifesta, kojim ste pozvali na promjenu ekonomskog modela?

Potaknuli smo veliku javnu raspravu i zadovoljan sam učincima. Nismo očekivali promjenu politike preko noći, ali sve više sazrijeva ideja da sreišnje banke moraju pružiti veću podršku. Zemlje koje imaju vlastite valute mogu se lakše odlučiti na fiskalne stimulanse.

To bi se moglo protumačiti i kao poziv na tiskanje novca, a ta je tema prilično aktualna i u Hrvatskoj.

Nisam baš mislio da se krene u tiskanje novca, ali postoje središnje banke koje mogu reagirati i svojim mjerama osigurati kapital. Europska unija opsjednuta je rezanjem deficita i s time bi trebalo stati. Iskreno se nadam da će gospodin Draghi krenuti s planom kupnje državnih obveznica, piše večernji.hr. (sh)