Vlada ove godine napušta model vertikalnih potpora za određene industrije i prelazi na horizontalne potpore, a po prvi put potpore malom i srednjem poduzetništvu bit će veće od onih za brodogradnju, istaknuo je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavljajući na sjednici Vlade program Poduzetnički impuls 2013. 

Ukupna sredstva za program poticanja poduzetništva i obrta iznose 730,5 milijuna kuna i dvostruko su veća nego lani kada je u okviru Poduzetničkog impulsa dodijeljeno 378,5 milijuna kuna bespovratnih poticaja. Prošle godine je Ministarstvo zaprimilo 11.213 zahtjeva za poticajima od kojih je odobreno 2.464, što je 55 posto manje nego godinu prije. No, prosječan iznos potpore porastao je na 68.685 kuna, što je čak 90 posto više nego u 2011. godini. Očekuje se da će se uz pomoć tih poticaja zaposliti oko 3.000 osoba. Sve što smo lani uložili trebalo bi se u roku tri godine vratiti u državni proračun kroz nove investicije, uplaćene poreze i doprinose, a slično je i sa sredstvima koja će se investirati ove godine, kaže Maras.

Poduzetnički impuls 2013. kreće za desetak dana, a Maras najavljuje da će se pojednostaviti i ubrzati procedura, osigurati jeftine izvore financiranja te usavršiti sustav potpora i olakšica koje će se odobravati kroz cijelu godinu. Očekujemo daljnje povećanje iznosa za poticaje, tako da će prosječna potpora ove godine iznositi više od 100.000 kuna, rekao je Maras. 

 Za sustav potpora s mjerama izdvojit će se 187 milijuna kuna, a predviđene su četiri mjere. Za razvoj mikropoduzetništva i obrta izdvojit će se 26 milijuna kuna, a odnosi se na tvrtke do 10 zaposlenih, koje mogu računati na potpore do maksimalno 250.000 kuna. Za jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika ukupno je predviđeno 93,3 milijuna kuna, program se odnosi na male i srednje tvrtke, a maksimalna potpora može ići do 1,4 milijuna kuna. Za razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja uložit će se 51,3 milijuna kuna. Maras kaže da je dosad u poduzetničke zone uloženo gotovo milijardu kuna, pa Vlada smanjuje sredstva za to jer želi više investirati u tehnološke parkove i poduzetničke inkubatore. Zadnja mjera predviđa 16,2 milijuna kuna za obrazovanje za poduzetništvo i očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta.

Osim toga, za financiranje malog i srednjeg poduzetništva osigurano je 461,5 milijuna kuna, najviše za povećanje ulaganja kroz fondove gospodarske suradnje (380 milijuna kuna), odnosno kapitalizaciju nekih tvrtki koje su u procesu restrukturiranja i treba im dodatni kapital. Također će se poticati smanjenje kamatnih stopa u suradnji s HBOR-om, jer Ministarstvo želi osim bespovratne potpore dio programa financirati kreditom, budući je uočilo da su kvalitetniji oni programi u kojima poduzetnik preuzima vraćanje dijela obveze. Maras je spomenuo EU projekte, od kojih je najznačajnija izgradnja Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe u Zagrebu. S Gradom Zagrebom već je potpisan ugovor tako da će uz Velesajam u iduće dvije godine niknuti moderan centar vrijedan 30 milijuna eura, najavio je Maras. (Hina/HT)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter