Pandemija je socijalni fenomen i ne može se gledati isključivo iz perspektive medicine, epidemiologije ili virologije. O tome kako je koja zemlja reagirala na pandemiju bolesti COVID-19, prof. dr. sc. Stjepan Orešković napisao je poglavlje za knjigu The Right to Science: Then and Now koja idući mjesec izlazi u izdanju Cambridge University Pressa.

Pandemija bolesti COVID-19 je „stress test“ cijelog čovječanstva. Nema ničega što se nije našlo na tom testu – na njemu su sve znanosti, sve industrije i svi sektori države. Svaka je zemlja na epidemiju reagirala na drugačiji način. Izuzetno je zanimljivo promatrati različite sustave, lidere i vrijednosti. Analiza toga otkriva zašto su različite stope infekcije i smrtnosti u različitim zemljama. Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila je francuski zdravstveni sustav najboljim na svijetu, ali taj sustav nije dobro odgovorio na ovu krizu. Pokazalo se koliko su važne vrijednosti nacije te njezino povjerenje u znanost i vladu, kazao je prof. dr. sc. Stjepan Orešković, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te nizu poznatih svjetskih sveučilišta, u emisiji Poduzetnički mindset na N1 televiziji.

Komentirajući nepovjerenje građana u politike vlada i doprinosu znanstvenika tim politikama u kontroli pandemije SARS-Cov-2 Orešković je istaknuo da znanost nije religija.

Znanost je tu da je propitujemo. Vjerujemo vjerodostojnom izvoru i propitujemo postoji li bolje rješenje. Ako se znanstvenici stave u službu politike ili se počnu igrati bogova, pa se prave da imaju odgovore i na pitanja na koja nemaju, događa se katastrofa, upozorio je Orešković.

Pojasnio je kako si farmaceutska industrija ne smije dopustiti brzanje s cjepivom i lijekom za COVID-19. Naime, profit u toj industriji ne smije ići nauštrb povjerenja ljudi. Lijek vrijedi, ističe Orešković, samo ako ljudi vjeruju da je siguran i učinkovit.

Znanstvenik koji je u poduzetničkom svijetu poznatiji kao suvlasnik M+ Grupe, u razgovoru s voditeljem emisije Sašom Cvetojevićem, rekao je kako su svjetovi znanosti i poduzetništva sve sličniji, tj. da se događa njihova konvergencija. Najuspješnije svjetske tvrtke veliku pozornost pridaju snažnom razvoju tehnologije te moćnom ljudskom kapitalu. U kapitalu tvrtke danas sve veću vrijednost imaju znanje i ljudski potencijali.

Vrhunski laboratorij na vodećem sveučilištu treba imati vrhunski menadžment, a vodeće svjetske kompanije sada surađuju s vrhunskim znanstvenicima s vodećih sveučilišta. Hrvatskoj znanosti najviše nedostaje radikalna otvorenost prema promjenama koje se događaju u svijetu, a one su moguće samo pod pritiskom konkurentnosti, rekao je Orešković.

M+ Grupa, listana na Zagrebačkoj burzi (Meritus Ulaganja HRMRULRA0009), unatoč koronakrizi ima ambiciozne planove za razvoj poslovanja. Orešković smatra da je prednost Grupe mogućnost brze prilagodbe novim uvjetima.

Ova je godina ogromno čistilište. Učimo se tome da je najveći izazov onaj samoga sebe. Svatko treba raditi na sebi najbolje što može. To vrijedi i za pojedince i za kompanije. Mi se ne natječemo s cijelim svijetom. Ljudska je vrsta uspješna po sposobnosti suradnje, a ne natjecanja i ratovanja. S drugima treba surađivati najviše što možemo. Suradnja je na tržištu mnogo bolja od divljačkog natjecanja. Ego je pritom izazov. Drugi su prilika i ako se okrenemo, vidjet ćemo da ih je ogroman broj, kazao je Orešković.

Pritom je otkrio da poslovni model M+ Grupe stoji na «tri noge» – IT, ljudski resursi i BPTO (call centri). IT sektor u M+ grupaciji je u prvih devet mjeseci 2020. godine rastao najbrže doprinoseći izvanrednom rastu prihoda (112 %) i profitabilnosti (EBITDA 215 %) M+ grupe u usporedbi s istim razdobljem 2019 godine.