Steve Young, direktor CRT-a (Caux Round Table), međunarodne organizacije za moralni kapitalizam, prilikom posjete Zagreba povodom dodjeljivanja nagrada Hrvatski menadžer godine, u organizaciji CROMA-e, odvojio je i vrijeme za čitatelje portala poslovni-savjetnik.com kako bi dao je kratki pregled stvari koje želi objasniti, ali i koje nužno trebaju shvatiti manageri današnjice.

Priča „Glup sam ako ne obavim posao na sumnjiv način nego da ga uopće ne obavim“ – više ne prolazi nigdje, pa ni u Hrvatskoj. Pogotovo ako je suditi po riječima Younga da se korupcija suzbija stvaranjem mehanizama (društvenih, poput pravnih, ali i osobnih) posramljivanja onih koji ju predvode.

PS: Što je najteže objasniti današnjim managerima kako bi se počeli odgovorno ponašati?

Poanta našeg udruženja je edukacijska, a izazov našeg posla je velik, najviše na intelektualnom nivou. U smislu objašnjavanja novih i drukčijih ideja koje su teoretske i koncepcijske na jednoj razini, a na drugoj praktične. Jer posao je u biti praktična, a ne apstraktna djelatnost. Vi trebate donositi odluke u vezi sa zaposlenicima, ljudima, klijentima, posebnim uslugama... Zato je odgovor na pitanje - "Kako su moralnost i kapitalizam povezani i kako da se s tim nosimo?" naš najveći izazov.

PS: Znači suvremeni koncept biznisa je - moralno poslovati?

Mi volimo koristiti riječ – odgovorno. Jer moralnost nosi u sebi koncept religije i filozofije. Mislim kako je biznis praksa, u marksističkom terminu. To je akcija prema drugim ljudima i briga za posljedice. I to prema drugim ljudima, a ne samo briga za samog sebe. Sljedeći faktor odgovornosti je osjećaj za vrijeme, kratkoročni ili dugoročni koncept. Generalno moralna, etička i odgovorna osoba ima duži koncept poslovanja na horizontu, pogotovo s obzirom na posljedice koje će stvoriti. Poput primjerice utjecaja vlastitog poslovanja na globalno zatopljenje.

PS: Kako smanjiti korupciju koja je zavladala Hrvatskom?

To je pitanje na koje je teško odgovoriti i u SAD-u, a pogotovo ovdje gdje tranzicija još uvijek traje. Naslijeđeni sustav visoko birokratiziranog društva, gdje država zadire u svaki aspekt i dalje je ovdje na snazi. Mnoštvo činovnika je zapravo politički sistem, a politički sistem mora platiti svoje poslušnike, mora ih nagraditi, u najčešćem slučaju s novcem, privilegijama, poslovnim prilikama, poklonima... Jednom kad se sistem uspostavi jako ga je teško promijeniti budući da su se u njega uključili mnogi slijedeći logiku- ako ne prihvatiš sistem onda te sistem odbaci, i opravdanje – svi to rade. Ljudski um si racionalizira takvo stanje.

PS: Kako to promijeniti?

Prvo morate smanjiti državnu upravu. Suziti ju bitno. Manje ljudi – manje regulacije. Jer za ovu vrst korupcije s kojom se suočavate postoji naziv – izvlačenje najamnine (engl. rent extraction). Državni aparat je zapravo pijavica. Ne doprinosi ničem. No pijavice mogu izvlačiti budući da postoji moć. Vojna, policijska, administrativna i državni službenici prodaju upotrebu te moći – što je u biti korupcija. Iznajmljuju državni aparat.

PS: Državni aparat ipak mora ostati u nekom obliku, kakav bi trebalo kreirati?

Policija i pravosuđe, pogotovo suci, moraju biti adekvatno plaćeni. I mora im se dati osjećaj moralnog integriteta. Da stvarno vjeruju u svoj posao i ono što rade. Da se okrenu od mogućnosti iznajmljivanja svojih ovlasti i žive od svojih plaća. Jedna među rijetkima državama koja je to uspješno napravila je Singapur.

PS: A što je s poslovnim ljudima, kako da oni promijene način gledanja na poslovanje u visoko koruptivnom društvu?

Na poslovne ljude samo društvo bi trebalo gledati kao na svoj dio, a ne nešto odvojeno. Druga stvar je posramiti korumpiranog. Treba ohrabriti poslovne ljude da korupciji kažu – ne. Ako mu ljudi iz vlade ili drugog dijela državne uprave dođu i kažu: Imamo za tebe dobar posao, neka ne pristane na to. Kad dovoljni broj ljudi odbije takvu praksu to će biti početak promjene.

Po jednoj prirodi stvari ljudi su materijalistični, pogotovo u poslu. Po drugoj strani prirode su iznimno duhovna bića, a razdvajanje tih dviju stvari nije dobro. Upravo zato je kombiniranje duhovnosti i poslovanja nužno.

PS: Znači velika je odgovornost na svim dijelovima društva?

Da. Korupciju treba pratiti i ako postoji bilo kakva mogućnost za iznajmljivanje državnog aparata to treba nadzirati, provjeravati i istraživati. Tu je velika odgovornost novinara, a dobar primjer za to je Rusija gdje mnogi novinari bivaju ubijani zbog svog izvještavanja o korupciji. Sunce je najbolji način ubijanja bakterija, tako treba osvijetliti i tamne strane dijelova društva u kojima se događa korupcija.

PS: Kakvo je tu uloga Crome i nagrade „Menadžer godine“, u toj poruci poslovnim ljudima?

Ako uzdignete određene ljude i nagradimo ih nagradom za managera godine to je poruka sistemu – kakav poslovni čovjek u hrvatskom društvu treba biti. Tu je zato velika odgovornost na takvoj nagradi.

Autor: mr. sc. Goran Jungvirth