Upravljanje rizicima ključan je element uspješnog upravljanja projektima, a ima za cilj identificirati i analizirati rizike projekta prije njihove pojave te osigurati akcijski plan za djelovanje tijekom projekta.

Obuhvaća i pripremu određenih aktivnosti kojima bi se smanjila vjerojatnost ostvarenja rizičnih događaja i mogućnosti nastajanja štetnih i neželjenih posljedica i rezultata, odnosno za iskorištavanje mogućih prilika. Taj postupak pripreme akcija za obranu od neželjenih događaja ili za poticanje ostvarivanja pozitivnih događaja zove se planiranje odgovora na rizike.

Proces planiranja odgovora na projektne rizike

U proces planiranja odgovora na projektne rizike potrebno je za svaki aktivni rizik formulirati odgovarajuće planove odgovora. Planiranje odgovora na rizične događaje predstavlja proces formuliranja strategije reagiranja na projektne rizike uključujući i definiranje odgovornosti. Definiranjem odgovora i provođenjem planiranih akcija smanjuje se mogućnost nastajanja neželjenih rizičnih događaja i moguća šteta, odnosno povećava se vjerojatnost dešavanja pozitivnih događaja i moguća korist za projekt. Planovi odgovora na rizik trebaju utjecati na pokretače rizika (pokretače rizičnog događaja i utjecaja) i tako smanjiti vjerojatnost njihovog nastajanja ili potpuno izbjeći mogućnost njihove pojave, čime se povećaju šanse ili osiguranja sigurne koristi za projekt. To znači da se efektivno upravljanje rizikom usmjerava na pokretače rizika. U slučaju kada se eliminiraju pokretači rizika, eliminira se i rizik.

Na osnovu veličine rizika koji se razmatra, treba odlučiti koliko će se projektni manager i projektni tim posvetiti analizi i definiranju odgovora na razmatrani rizik. Cjelokupan trud koji se uloži u analizu i planiranje odgovora na rizik predstavlja dio ukupnih troškova razmatranog rizika. U cilju izbora najboljeg rešenja potrebno je usporediti troškove sa potencijalnim koristima i na osnovu njihovog odnosa tražiti najbolji pristup rješavanju rizika. Kao rezultat procesa planiranja odgovora na rizik može se kreirati plan preventivnih akcija i kontingencijski plan (način reagiranja nakon što se rizični događaj desi) za svaki rizik. U slučaju da preventivne akcije ne mogu smanjiti utjecaj na prihvatljivu razinu, ili su troškovi planiranih kontingencijskih aktivnosti veći od koristi, može se donijeti odluka da se prihvaća mogući očekivani gubitak po projekt. Ukoliko se odluči prihvatiti mogući gubitak od rizika potrebno je osigurati određenu rezervu u novcu i vremenu da bi se mogli amortizirati nastali događaji. Ova rezerva se zove kontingencijska rezerva.

Cijeli članak pročitajte u novom broju časopisa Poslovni savjetnik, svibanj 2012, broj 85
Autor:  mr. sc. Andreja Marcetić