U objavljenom intervjuu u utjecajnom mađarskom ekonomskom časopisu HVG, predsjednik Uprave INE Zoltan Aldott osvrnuo se na pitanja o oduzimanju dozvola INI za istraživanje, plinskom biznisu, rezultatima istrage Hanfe i dr.

U intervjuu pod naslovom „Napadi na INA-u jačaju našu konkurenciju”, odgovarajući na pitanje novinara što misli o odluci hrvatske Vlade o oduzimanju dozvola Ini za istraživanja na tri područja, Aldott je kazao da im nije drago zbog te odluke, jer ona sasvim jasno ne doprinosi ostvarivanju cilja dva glavna dioničara, to jest daljnjem jačanju INA-e. Smatram kako ni vladino obrazloženje ne drži vodu, jer se pretvara kao da ne zna da je kompanija umalo ostala na podu zbog gospodarske krize. U zadnje dvije godine uspjeli smo stabilizirati i značajno popraviti poslovanje, uz ostvarivanje neviđenog razvoja u riječkoj rafineriji i Siriji. Osim toga, INA je jedina kompanija u Hrvatskoj koja za slična istraživanja i proizvodnju raspolaže odgovarajućim znanjem i opremom, uz koje sada već raspolaže i potrebnom financijskom pozadinom. Ako nećemo mi, tko će raditi umjesto nas? - upitao je Aldott. Upozorio je i da napadi na INU jačaju njezine konkurente, čija prisutnost u regiji predstavlja geopolitički interes.

Ugrožena ozbiljnost čitavog hrvatskog tržišta kapitala

Govoreći, pak, o rezultatima istrage HANFA-e, Aldott je kazao da je istraga agencije trajala blizu 25 dana, a na kraju su propisane određene obveze, naprimjer promjena internih akata o postupanju s povlaštenim informacijama. Trenutno razmatramo rješenje, unatoč tomu, što su INA-ni standardi objave već i sad istovjetni s bilo kojom srednjo- ili zapadnoeuropskom kompanijom. INA je nakon suspendiranja (trgovine dionicama na Zagrebačkoj burzi) objavila već dva brza, kvartalna izvješća, čiji su rezultati podjednako dobri. Besmisleno je da su oni, koji su na temelju toga htjeli kupovati ili prodavati INA-ine dionice zbog suspendiranja od strane agencije za nadzor bili primorani papirima trgovati na netransparentan način, putem online oglasa. Mogućnost ovakvih događaja ugrožava ozbiljnost čitavog hrvatskog tržišta kapitala - rekao je Aldott.

Dioki već godinama ne može ili ne želi u potpunosti podmiriti kupoprodajnu cijenu etana

Čini mu se i da Hanfa ne sudi po istim mjerilima svim hrvatskim burzovnim društvima, pa se tako npr. ne bavi time što Dioki već godinama ne može ili ne želi u potpunosti podmiriti kupoprodajnu cijenu etana i prirodnog plina isporučenog od strane INA-e. Diokijev dug od travnja ponovno raste, zanimljivo, od trenutka kada su hrvatski organi korupcijom optuženog Ježića, (Roberta Ježića, većinskog vlasnika) pustili iz pritvora. Hanfa se ne protivi što Dioki, o kojem i sam vlasnik tvrdi da se nalazi u teškoj financijskoj situaciji, jedva daje informacije o svom stvarnom stanju. Osim toga, Hanfa je jasno prekoračila svoje ovlasti, kada je upitala, zašto INA ulaže više u jednu, a manje u drugu rafineriju, pošto je to čisto poslovno pitanje. Nije slučajno, što se na utjecaj ovakvih regulatorskih poteza u Hrvatskoj u zadnje dvije godine smanjila aktivnost investitora - izjavio je Aldott.

Godišnja potreba Hrvatske je 3,5 milijardi prostornih metara plina

Među ostalim, Aldott je u intervjuu govorio i o gubitaškom plinskom biznisu, koji je hrvatska Vlada trebala prema sporazumu iz 2009. otkupiti. Pitanje je još nerazriješeno. Najveću nesigurnost izaziva hektičnost strukture cijena. Hrvatska vlada upravo je prošlog tjedna intervenirala u svezi izrade cijena industrijskoga plina, što negativno utječe na ovogodišnji rezultat plinskog biznisa. Mi smo lanjske godine poslovni rezultat plinskog biznisa doveli do nule, sklopili novi dobavljački ugovor te ponovno pregovarali o ugovorima velikih potrošača. U okolnostima jasnog i predvidivog tržišta i regulative sposobni smo uspješno poslovati i u plinskoj grani. Ali nismo naivni, vidimo da je cijena plina između ostalog i političko pitanje. Istovremeno, ulaskom u EU i Hrvatska se mora pripremiti za plinsku tržišnu utrku. Dobra vijest u svezi toga je da je došlo do ozbiljnih ulaganja u povezivanje mađarskog i hrvatskog plinovoda, što može popraviti tržišne odnose. Sporazum bi mogao puno pomoći u pripremama. INA je maleni sudionik europskog tržita plina, godišnja potreba Hrvatske je 3,5 milijardi prostornih metara plina, stoga ćemo ispitati, isplati li se i dalje da INA sama održava sustav, ili ćemo uključiti partnera, ukoliko hrvatska vlada stvarno ne otkupi plinski biznis - kazao je Aldott.

Situacija oko INA-e ne ostavlja dojam pretjerano zaoštrene

Odgovarajući na pitanje može li i on doći na red, kao i ostala dva potpisnika Sporazuma s Inom iz lipnja 2009. o upravljačkim pravima MOL-a (Damir Polančec osumnjičen je za korupciju, a o Zsoltu Hernandiju hrvatski listovi pisali da je dao mito), Aldott je izjavio da već više od godine dana živi u Zagrebu i da nije primijenio da bi nesuglasice oko upravljačkih prava imale bilo kakvu osobnu stranu. Ni situacija oko INA-e ne ostavlja dojam pretjerano zaoštrene, kao što se to čini u prvom redu iz hrvatskih, ali i mađarskih medija. Osobno se pokušavam usredotočiti na to da poduzeću ide što bolje i napreduje u dobrom pravcu, a vjerujem kako se s tim slaže i hrvatska vlada, koja posjeduje vlasnički udio društva od 44,84 posto - poručio je Aldott u intervjuu za HVG. (Hina/mš)

 

Foto: Foto: Davor Visnjic/PIXSELL