Svjesni brojnih opasnosti, ali i one narodne kako je bolje spriječiti nego liječiti, zaključavamo vrata svog doma i automobila, nepoznatim ljudima ne otkrivamo adresu, broj računa u banci ili poslovne podatke. No, što je s internetom, točnije društvenim mrežama? Ugrožavaju li našu privatnost i sigurnost, a da toga nismo ni svjesni?

Neke od najpopularnijih društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter, Linkedin,  svakim danom imaju sve više korisnika i još se ne nazire kraj ovome trendu.

Mnogi ih koriste za posao jer djeluju kao virtualni happy hour, s njima je lagano ostati u kontaktu s ljudima s kojima poslujemo, možemo predstaviti naše proizvode ili tvrtku velikom broju ljudi, pronaći kupce, graditi imidž tvrtke. ….I sve to na zabavan i neformalan način. Mnogi će se zapitati u čemu je onda problem?

Problem je što anonimnost i fizička udaljenosti, karakteristične za virtualan svijet, često stvaraju privid lažne sigurnosti.  Prema istraživanju koje je provela tvrtku za proizvodnju antivirusnog softwera Sophos,  63 posto sistemskih administratora u tvrtkama se boji da zaposlenici odaju previše informacije dovodeći u opasnost sebe i tvrtku za koju rade. Prema istom istraživanju četvrtina tvrtki je bila ugrožena zlonamjernim softwerom, spamom i pokušajima krađe podataka putem Facebooka, Twittera, Linkedina i drugih mreža.

Istraživanje koje je provela tvrtka Consumer Reports pokazuje da su korisnici naivni oko rizika koji im prijeti na društvenim mrežama. Njih čak 40 posto je stavilo puni datum rođenja povećajući rizik od krađe identiteta, dok je njih 26 posto stavilo slike svoje djece s punim imenima.

Kako bi korištenje društvenih mreža u poslovne ali i privatne svrhe prošlo bez posljedica, u obzir treba uzeti nekoliko savjeta.

1. Čini se očitim ali nije na odmet ponoviti da na društvenim mrežama ne treba odavati osobne podatke kao što su datum rođenja, brojevi telefona i računa, OIB, adresu, svoj raspored i informacije vezane za posao. Odavanjem podataka postoji opasnost da ugrozite sebe i svoju obitelj, vlastitu imovinu i imovinu tvrtke za koju radite.

2. Poslovne informacije kao što su procjene ulaganja, vrijednost dionica, kretanje cijena ali i informacije o kolegama i poslovnim partnerima treba uzeti s oprezom i provjeriti, jer iako se neke mogu pokazati točnima i korisnima to ne mora uvijek biti slučaj.

3. Profesionalnost ne zahtijeva samo radno mjesto nego i vaš profil na društvenim mrežama koji treba biti pošteđen vulgarnosti, tračeva i svega što može naškoditi reputaciji kako vas samih tako i tvrtke. Fotografije i video isječci trebaju vas prikazivati u najboljem svjetlu, a ne da se radi o fotografijama sa zabave gdje se malo više popilo koju će zatim vidjeti poslodavac i poslovni partneri. Društvene mreže treba iskoristiti kako bi se prikazali u najboljem mogućem svijetlu.

4. Sljedeća stvar o kojoj treba voditi računa je anonimnost jer se osobe mogu lažno predstavljati. Jedan od vaših Facebook prijatelja možda nije voditelj marketinga tvrtke s kojom surađujete nego tinejdžer s viškom vremena i dobrim internet paketom i to u najboljem slučaju. U najgorem slučaju, dopisujete se s nekim tko se lažno predstavlja kako bi došao do vrijednih poslovnih podataka.

5. Još jedan potencijalan problem za sigurnost je otkrivanje previše podataka. Tvrtka u kojoj radite ima novi super proizvod ili je upravo u tijeku osmišljavanje nove reklamne kampanje, a to je saznalo vaših 700 Facebook prijatelja? To su sve podaci koje ne treba otkrivati jer će konkurencija brzo saznati za njih.

6. Treba spomenuti broj prijatelja na Facebooku ili sljedbenika na Twitteru. Mnogi misle da je važno da taj broj bude što veći pa za prijatelje prihvaćaju i ljude koje osobno ne poznaju. Bolje je imati 50 prijatelja na Facebooku koje zaista poznajemo nego 450 nepoznatih.

7. Kao lozinku za Facebook ili Twitter mnogi će odabrati jednostavnu lozinku koju svatko može otkriti. Ili koriste istu lozinku za Facebook profil, Twitter,  e-mail i forum. Također, nije loše ponoviti da lozinke ne treba spremati na računalu ili ih ostavljati zapisanima na vidnom mjestu.

I za kraj, neosporno je da društvene mreže mogu biti koristan alat za posao ali samo ako se koriste s oprezom.

Autor: Jasmina Kolić