Zašto su proaktivnost i kreativnost relativno rijetke i što to može pomoći kako bi se one razvile, otkrila je psihologinja Tanja Pureta, na predavanju pod nazivom ''Emocija – ključ proaktivnosti i kreativnosti''.

Često se ponašamo kao da smo fićo, a zaboravljamo da koristimo kapacitete Ferrarija, kazala je Pureta uspoređujući potencijale koje koristi ljudski mozak.

Međutim, kreativnost je nešto što se može naučiti pomoću kreativnih tehnika. Svi imamo potencijal za adaptivnu kreativnost, dok je inovativna kreativnost ona koja je prirođena ljudima i teže je na nju utjecati.

Govoreći o kreativnoj klimi u kompanijama, rukovoditeljima se preporuča da ne šalju negativne povratne informacije ukoliko zaposlenici pogriješe. Najveći problem koji koči kreativno poslovno okruženje jest strah, a upravo na graškama zaposlenici mogu najviše naučiti. 

Postoje li mjesta koja pogoduju kreativcima?

Jedna teorija govori kako određena mjesta pogoduju kreativcima, primjerice Silicijska dolina ili pak Firenza 15. stoljeća. Činjenica jest da postoje određena mjesta koja potiču na kreativnost, a odgovor na pitanje zašto je tomu tako jest – neuroleadership. Istraživanja s tog područja psihologije pokazuju da osobe koje kontinuirano rade u kreativnim okolnostima mnogo manje energije troše na kreativne ideje i rješavanje problema, nego ljudi koji se ne suočavaju s tim svakodnevno.

Ključ kreativnog rada je u emocijama, odnosno u izazivanju pozitivnih emocija, a pri tom je najvažnije pronaći smisao u onome što radimo, zaključila je Pureta. Zbog toga se zaposlenicima savjetuje da pronađu vlastiti smisao u onome što rade, a kod menadžera i rukovoditelja vrlo je važno da taj smisao nauče prenijeti drugima i potiču svoje zaposlenike na izražavanje.

Jednom kada pronađete smisao, čuvajte ga kao najveću dragocjenost jer je on jedinstven i nezamjenjiv za izgradnju isto takvog poslovanja i života, poručila je na kraju predavanja Pureta. (ps)