European Communication Monitor 2011: Istraživanje o statusu odnosa s javnošću u 43 zemlje otkriva rast utjecaja i plaća. Ipak, 42 posto ispitanika smatra izraz „odnosi s javnošću“ (PR) diskreditiranom oznakom struke.

 Novo izdanje  istraživanja European Communication Monitor, najopsežnijeg istraživanja na području odnosa s javnošću i komunikacijskog konzaltinga u svijetu, stvara dvosmislenu sliku o statusu struke. Rezultati koje je danas objavila Europska udruga za obrazovanje i proučavanje odnosa s javnošću (EUPRERA) i Europska udruga komunikacijskih menadžera (EACD) pokazuju da se većina komunikacijskih profesionalaca bavi širokim spektrom odgovornosti i zaduženja te da ima izravan pristup najvišim razinama upravljanja.

Rezultati su temeljeni na odgovorima 2,209 komunikacijskih stručnjaka iz 43 zemlje. Godišnje istraživanje provela je grupa sveučilišnih profesora iz renomiranih sveučilišta iz 11 zemalja, pod vodstvom profesora dr. Ansgara Zerfassa iz Njemačke. Istraživanje je sponzorirao Grayling, drugi najveći nezavisni konzalting za odnose s javnošću na svijetu. Besplatno PDF izvješće (139 stranica) s rezultatima istraživanja dostupno je na www.grayling.com/news.

Neki od glavnih rezultata istraživanja su:

- Kredibilitet odnosa s javnošću: 42 posto ispitanika smatra izraz „odnosi s javnošću“ (PR) diskreditiranom oznakom struke. Razlog tomu mogla bi biti loša medijska slika izraza i profesije: gotovo polovica komunikacijskih stručnjaka svjedoči o negativnim konotacijama odnosa s javnošću u masovnim medijima. Kao posljedica toga, mnogi ispitanici koriste alternativne izraze, kao što su „korporativne komunikacije“ (68 posto), „strateške komunikacije“ (61 posto) i „komunikacijski konzalting“ (56 posto).
- Snaga komunikacijskih odjela: Funkcija komunikacijskog stručnjaka stekla je utjecaj u Europi: u tri od četiri organizacije, top menadžment komunikacijske stručnjake shvaća ozbiljno te ih uključuje u planiranje strategije. Komunikacijski stručnjaci imaju pristup top menadžmentu organizacije: 18 posto je dio uprave dok 60 posto odgovara direktno predsjedniku uprave. Međutim, ova hijerarhijska moć ne odražava nužno bliske odnose s ostalim funkcijama u organizaciji: suradnja s odjelima planiranje i strategije je prilično slaba, a samo manjina (48 posto) komunikacijskih stručnjaka vjeruje da njihov odjel stvara financijska i nematerijalna sredstava za organizaciju. Međutim, komunikacija je proširila svoju funkciju dalje od stvaranje publiciteta i upravljanja odnosima s medijima: u osam od deset organizacija, komunikacijski odjel je odgovoran za komunikaciju sa širim spektrom interesnih grupa, kao što su mediji, potrošači, zaposlenici, ulagači ili političari.
- Strateški problemi i povjerenje: Istraživanje je identificiralo dva glavna problema relevantna za sljedećih nekoliko godina: „Kako se nositi s digitalnom evolucijom i društvenim mrežama“ predstavlja i dalje najvažnije pitanje za 55 posto ispitanih komunikacijskih stručnjaka. 44 posto ispitanika identificiralo je „povezivanje komunikacijskih napora s poslovnim ciljevima“ kao sveprisutni izazov za komunikacijsku funkciju. „Izgradnja i održavanje povjerenja“ postao je vrući problem za komunikacijske stručnjake, ali je važno napomenuti da 93 posto ispitanika tvrde da žele poboljšati povjerenje u organizaciju i/ili njezine brandove prije nego u menadžment ili poslovanje u cjelini.
- Razvoj discipline i kanala: Korporativne komunikacije i dalje imaju vodeću ulogu, a slijede ih marketing i potrošačka komunikacija. Pretpostavlja se da će online alati predvoditi medijski miks koji će iskoristiti komunikacijski stručnjaci u bliskoj budućnosti. Međutim, longitudinalna analiza otkriva da profesionalci imaju tendenciju precijeniti rast disciplina, posebice online kanala.
- Upravljanje društvenim mrežama, vještinama i aktivnostima: Iako stručnjaci očekuju da će kanali društvenih mreža rasti čak i više, primjeren menadžment i upravljačka struktura su još uvijek nerazvijeni: Samo četiri od deset stručnjaka koji rade u komunikacijskim odjelima izvještavaju o postojanju smjernica na društvenim mrežama, dok tek svaka treća organizacija posjeduje osnovne alate za praćenje društvenih mreža. Nadalje, vještine korištenja društvenih mreža kod komunikacijskih stručnjaka, kao što su pokretanje dijaloga na Internetu ili poznavanje pravnog okvira za društvene mreže, slabo su shvaćeni i razvijeni.
- Daljnje kvalifikacijske potrebe i treninzi: Top 5 budućih profesionalnih potreba i područja znanja su učinci tradicionalnih i novih medija (koje je izdvojilo 83 posto ispitanika), izgradnja odnosa (82 posto) i komunikacijske tehnologije (80 posto), zatim vještine kao što su javni govor / prezentiranje (79 posto) i podučavanje/mentorstvo (75 posto). Usporedba između utvrđenih potreba i programa podučavanja koje nude organizacije danas otkrivaju veliki jaz u svakom području. (PS/MJ)