U «Narodnim novinama» broj 146/05 objavljen je novi Zakon o reviziji koji je stupio na snagu 1.1.2006. Tim je zakonom propisano koja su sva poduzeća obvezna angažirati revizore
Što je revizija
Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja (uključujući i konsolidirane financijske izvještaje) određenog poduzeća te podataka i metoda koje su se primijenile pri sastavljanju financijskih izvještaja na temelju kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti tih financijskih izvještaja (bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanom tijeku).
Reviziju mogu obavljati revizorska društva i samostalni revizori koji imaju dozvolu za obavljanje poslova revizije izdanu od strane Hrvatske revizorske komora.
Primarni smisao revizije je zaštita interesa vlasnika poduzeća. Naime, management određenog poduzeća može imati značajan utjecaja na istinito iskazivanje realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja. Da bi se onemogućilo eventualno manipuliranjem financijskim izvještajima od strane managementa, angažiraju se revizori koji ih provjeravaju i ocjenjuju njihovu istinitost i objektivnost te na taj način štite interese vlasnika poduzeća. Međutim, za obavljanje revizije financijskih izvještaja određenog poduzeća mogu biti zainteresirane i neke druge osobe kao što su vjerovnici, banka, i dr.
Tko obvezno podliježe reviziji
Prema odredbama novog Zakonu o reviziji, jednom godišnje reviziji financijskih izvještaja obvezno podliježu:
- sva dionička društva (d.d.),
- društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) čiji godišnji ukupan prihod, u godini koja prethodi reviziji, prelazi 30.000.000,00 kuna,
- komanditna društva (k.d.) čiji godišnji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30.000.000,00 kuna,
- banke,
- osiguravajuća društva,
- investicijski fondovi,
- mirovinski fondovi,
- mirovinska osiguravajuća društva,
- druga društva prema posebnim propisima,
- povezana društva (bez obzira na veličinu) ako vladajuće društvo podliježe reviziji.
D.o.o. i k.d. čiji godišnji ukupan prihod ne prelazi 30.000.000,00 kuna mogu podlijegati obvezi revizije ako je to predviđeno vlastitim pravilima, izjavama o osnivanju ili društvenim ugovorom.
Dakle, zakonom je propisano tko obvezno podliježe reviziji.
Među obveznicima revizije nalaze se i d.o.o.-i čiji je godišnji ukupni prihod prethodne godine iznosio više od 30.000.000,00 kuna.
Postavlja se pitanje, zašto se ova obveza odnosi i na one d.o.o.-e kojem je vlasnik istovremeno i član uprave. Na taj način osnovni smisao revizije dolazi u pitanje, jer se pojavljuje situacija da vlasnika angažira revizora kako bi ga on štitio od njega samoga. Ovakva zakonska obveza mogla bi nekim d.o.o.-ima stvoriti dodatne nepotrebne troškove.
Treba istaknuti da revizorska društva i samostalni revizori ne smiju obavljati, pravnoj osobi s kojom imaju ugovor o reviziji, usluge s područja financija i računovodstva, poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza te sudskog vještačenja.
Do kada se moraju izabrati revizori
Skupština pravne osobe bira i imenuje revizorsko društvo ili samostalnog revizora najkasnije do 30. rujna godine na koju se revizija odnosi. Za poduzeća koja ne izaberu revizorsko društvo ili samostalnog revizora do propisanog roka, predviđena je novčana kazna od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
U kojim poduzećima revizori ne smiju obavljati reviziju
Zakonom je predviđeno da revizorsko društvo i samostalni revizor ne smiju obavljati reviziju kod pravne osobe:
1. u kojoj su vlasnici udjela ili dionica,
2. koja je vlasnik udjela ili dionica revizorskog društva,
3. u kojoj su sudjelovali u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja za godinu za koju se obavlja revizija,
4. s kojom su povezani na način da bi mogla postojati dvojba o neovisnosti i nepristranosti revizije,
5. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njihovu nepristranost.
Također, propisano je da ovlašteni revizor koji radi za revizorsko društvo ili samostalnog revizora ne smije obavljati reviziju kod pravne osobe:
1. u kojoj je vlasnik udjela ili dionica,
2. u kojoj je sudjelovao u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja za godinu za koju se obavlja revizija,
3. u kojoj je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik,
4. u kojoj je član nadzornog odbora, član uprave ili prokurist njegov bračni drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stupnja,
5. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu neovisnost i objektivnost.
Cijene revizorskih usluga
Za obavljenu reviziju plaća se naknada koja se obvezno određuje ugovorom o reviziji. Revizorsko društvo i samostalni revizor imaju pravo na naknadu za obavljenu reviziju, koja ne može biti niža od tarife revizorskih usluga koju utvrđuje i donosi Hrvatska revizorska komora. Tarifa kojom se utvrđuju najniži iznosi naknada objavit će se u »Narodnim novinama« najvjerojatnije tijekom ove godine.
Propisivanje najniže tarife novim Zakonom o reviziji, revizori su uspjeli zaštiti cijenu svoga rada. Do sada je bilo slučajeva da su određena revizorska društva uslugu revizije pružala po ekstremno niskim cijenama što je uvjetovalo nisku kvalitetu pružene usluge, a samim time je padao ugled revizorske struke.
U slučaju da revizorsko društvo dogovori obavljanje revizije po cijeni ispod propisane tarife, predviđena je novčana kazna od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.
Autor: mr. Sandra Mihelčić, dipl. oec.
Izvor: časopis Poslovni savjetnik, broj 15, str. 44. do 45.