Prema danas objavljenom izvješću Svjetske banke o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update) gospodarski rast u regiji stabilizira se nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-ih.

Rast BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine od 2,7% je malo ispod očekivanja (HUP: oko 3%), što predstavlja neznatno usporavanje rasta u odnosu na prvi kvartal ove godine (2,8% godišnje).

HUP pozdravlja novi krug rasterećenja rada kroz porezne izmjene, kojeg je nakon sjednice Vlade najavio ministar financija Marko Primorac. Niži porezni teret na rad ključ je ubrzanja rasta plaća i standarda građana.

Dok se Europa muči s povijesnim toplinskim valovima, sušama i rekordno niskim razinama rijeka, nova analiza svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF procjenjuje da bi se 17% stanovništva kontinenta i 13% njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050.

Hrvatski BDP bi ove godine trebao pasti za 9,6 posto, što je među najvećim padovima u EU jer jedino će Španjolska sa 12,4 i Italija sa 9,9 posto imati veći pad od toga.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je gostujući u Dnevniku HTV-a kako se u ovom trenutku, s obzirom na bolje rezultate turizma od očekivanih, može očekivati manji pad BDP-a, a ne dogodi li se nešto nepredviđeno, već iduće godine moguć je snažan oporavak.

Ostvareni manjak u državnom proračunu u prvih šest mjeseci ove godine od 16 milijardi i 725 milijuna kuna doveo je u pitanje Vladine planove da ovu godinu završi s proračunskim deficitom od 25 milijardi kuna i razinom javnog duga ispod 90 posto BDP-a.