Posebni uvjeti kontrole pandemije virusa Covid-19 izmijenili su štošta i pozivaju na promišljanje o širokom spektru tema.
Radnik je zaposlen u našoj tvrtci na računovodstvenim poslovima. Isti radnik prodaje u slobodno vrijeme, prema ugovoru o djelu, proizvode naše tvrtke i za to dobiva proviziju. Treba li se provizija obračunati kao honorar (drugi dohodak) ili kao plaća?
Ukoliko se otkaže ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom roku, može li radnik osporavati takav otkaz i tražiti osnovano sudsku zaštitu jer smatra da je objektivno zadovoljio na probnom radu?
Moramo li čekati istek probnog roka da bi utvrdili da li radnik na probnom roku zadovoljava ili ne zadovoljava i ako možemo otkazati ugovor o probnom radu, koliko vremena moramo dati radniku prije toga kako bi se pokazalo da li zadovoljava na probnom radu?
Određena liječenja fizičkih osoba nisu pokrivene zdravstvenim osiguranje. Može li tvrtka pomoći tako oboljelim osobama, bez plaćanja dodatnih poreza, pojašnjavamo u ovom članku.
ZAŠTO SE MOŽE DAROVATI
Mora li Pravilnik o radu konstantno biti izvješen na oglasnoj ploči poslodavca? Pitanje je postavio čitatelj Poslovnog savjetnika Z.G. iz Slavonskog Broda, a odgovor daje savjetnik Poslovnog savjetnika, Daniel Sever.
Pretplatnika iz Pazina E.D. zanima odgovor na sljedeće pitanje: Može li društvo uplatiti gablec za svoje radnike i kako se on oporezuje? Na to pitanje odgovorit će mu porezni stručnjak časopisa Poslovni savjetnik.
...je agencija za privremeno zapošljavanje poslodavac koji na temelju ugovora o ustupljanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova.
Koje su stvarne posljedice najavljenih izmjena propisa o oporezivanju dohotka obzirom na to da se plaća radnika u praksi ugovara u bruto i neto iznosu? Pitanje je postavio čitatelj Poslovnog savjetnika R.L., a odgovor daje Uredništvo Poslovnog savjetnika.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa radnik je dao prethodnu suglasnost poslodavcu za ustegu od plaće u slučajevima nekih troškova koji bi za poslodavca mogli nastati kod trajanja i/ili budućeg produženja radnog odnosa tome radniku.
Ugovorili smo s radnikom prilikom sklapanja Ugovora o radu, odredbu koja sadrži suglasnost radnika da poslodavac može namiriti troškove u svezi s njegovim radom, a koji se odnose na administrativne troškove produženja radne vize, telefona i sl.
Veliki broj ljudi tijekom cijele godine s nestrpljenjem iščekuje godišnji odmor. Zamišljaju kako dolaze na željeno odredište, smještaju se u hotelu ili apartmanu, zaboravljaju na sve i uživaju... Međutim to nije baš uvijek tako.
Može li radnik, koji je pretrpio ozljedu na radu te je nesposoban za rad na poslovnima na kojima je radio, potraživati otpremninu u većem iznosu od inače predviđene u članku 119.
Rješavanje sporova i konflikata među zaposlenicima i onih između poslodavca i radnika čini nam se dobrodošlim radi izbjegavanja skupog parničenja. Na koji način možemo odrediti postupak mirenja kao obveznim prije podnošenja tužbi u našem društvu?
Nakon usmenog dogovora, tek naknadno sklopljen je sa radnikom ugovor o radu u pisanom obliku kako to propisuje Zakon o radu.
Želimo s radnikom potpisati sporazumni raskid ugovora o radu. Ima li u tom slučaju radnik pravo na otpremninu i je li ona oporeziva?
