Volonterski centar Zagreb dodijelio je potkraj 2021. godine po 14. put Volonterski Oskar, godišnju nagradu kojom se honorira individualni volonterski doprinos na području grada Zagreba. Titulu zagrebačkog volontera 2022. godine osvojio je Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak – što je bio dobar povod za razgovor s njim o nedavnoj pravnoj odluci u vezi kredita u švicarskim francima, a koja bi mogla označiti kraj golgote za mnoge hrvatske građane, njih 125.000.

Poslovni savjetnik: Što za vas znači ova nagrada za koju su vas izglasali građani?

Volonterski Oskar je human humanitaran i hvale vrijedan projekt koji služi promidžbi popularnosti volontiranja. Biti izabran između svih tih divnih ljudi, koji svoje vrijeme troše da bi pomagali drugima, budi u meni osjećaje ponosa i sreće. Volonterski Oskar je potvrda višegodišnjeg volontiranja u zajednici kojoj pripadam i želim i dalje doprinositi.

Poslovni savjetnik: Koliko traje vaša volonterska borba, koju su mnogi nazivali borbom s vjetrenjačama?

Volontiram u Udruzi Franak već desetak godina. Istina je da su nas na početku nazivali kockarima i ismijavali našu borbu za pravdom, ali danas dokazima u vidu pravomoćnih presuda potvrđujemo da smo bili u pravu te da iza nas stoje tektonske promjene koje su dovele do mnogih poboljšanja u radu banaka. Nažalost posla ima još puno i unatoč HNB-u, stvarnu kontrolu rada banaka često obavlja Udruga Franak i njezini aktivisti.

Ismijavali su nas i zvali kockarima, ali danas potvrđujemo da smo bili u pravu.

Poslovni savjetnik: Što vas je potaknulo najviše u vezi edukacije građana o cijeloj situaciji u vezi kredita te financija? Osobno iskustvo ili nešto drugo?

Osobno iskustvo je bilo samo kap koja je prelila čašu. Naime, zadnjih desetljeća svjedočimo da su se hrvatski građani, nakon što su se odlučili za promjenu društvenog poretka, našli na vjetrometini najsurovijeg kapitalizma. Tu su bez imalo pripreme i zaštite prepušteni klopkama koje tamo vrebaju, pri tome mislim u ovom konkretnom slučaju na strane banke koje posluju u Hrvatskoj. Svjedoci smo da sustav u kojem živimo zanemaruje one negativne strane razvoja i napretka pa je dopustio da primjerice u dijelu financijske pismenosti i izloženosti financijskim institucijama građani nemaju elementarnih znanja ni nužnih informacija koje bi ih zaštitile od nepoštenih bankarskih proizvoda. Stoga svakako smatram da je potrebno djecu i mlade više educirati u tom smislu.

Teško je spoznati da osnovne ljudske potrebe ne znače ništa kada se nađu na meti pohlepnog kapitala.

Poslovni savjetnik: Koje ste sve volonterske aktivnosti provodili kroz protekle godine?

Kroz ovih desetak godina volontiranja u Udruzi Franak sudjelovao sam u organizaciji skoro svih većih aktivnosti (prosvjedi, tribine, konzultacije…), u početku lokalno u Karlovačkoj županiji, a kasnije i po ostatku Hrvatske. Zadnjih godina sudjelujem u skoro svim pregovorima sa HNB-om, Vladom RH, Predsjednikom RH te s Europskom komisijom.

Poslovni savjetnik: Kakve ste sve priče čuli o sudbinama potrošača koji su uzeli sporni kredit, što vam je ostalo najviše u sjećanju?

Nažalost previše je tužnih priča koje ne želim da naša djeca čuju, a kamoli da prožive. To su priče koje dokazuju da u današnjem svijetu nisu ista pravila za sve pa tako imamo situaciju da su ovakvim nezakonitim kreditima u najvećoj mjeri pogođene zemlje istočne Europe. Teško je spoznati da osnovne ljudske potrebe ne znače ništa kad se nađu na meti pohlepnog kapitala.

Poslovni savjetnik: Slučaj Franak još uvijek nije okončan, no nedavno je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio tužbe banaka protiv Hrvatske. Što očekujete?

Odluka ESLJP je bila zadnja mogućnost banaka tuženih u kolektivnom postupku da ospore presude hrvatskih sudova koje su potvrdile kako su banke u Hrvatskoj koristile nezakonite i ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, koje su banke jednostrano i samovoljno mijenjale. To su napravile i u vezi valutne klauzule CHF čime su povrijedile kolektivna prava potrošača.

Kolektivnu tužbu protiv osam najvećih banaka u Hrvatskoj, za gore navedene ništetne odredbe, pokrenuli smo 2012. godine, a u Hrvatskoj je ona završena u korist potrošača presudom Ustavnog suda 3. veljače 2021. kada je odbio sve ustavne tužbe banaka u korist 125.000 potrošača te su time tužene banke izgubile sve pravne lijekove u Hrvatskoj. Ali, učinile su još ono zadnje što mogu učiniti, tužile su Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) s obrazloženjem da nisu imale pošteno suđenje u Hrvatskoj.

1. 12.2022. ESLJP u Strasbourgu odbacio je tužbe banaka i potvrdio kako su banke u Hrvatskoj imale pošteno suđenje te da nemaju pravo ni na kakve prigovore. Time su konačno iscrpljeni svi pravni lijekovi i banke više ne mogu učiniti ništa povodom kolektivne presude.

Kolektivnom presudom potrošači su dobili pravnu sigurnost za svoje privatne postupke pred domaćim sudovima jer niti jedan sud ne može za potrošača donijeti drugačiju odluku nego je to pravomoćno odlučeno u kolektivnom postupku zaštite potrošača. Zato očekujemo da potrošači iskoriste pravnu sigurnost i da do 13. lipnja 2023. pokrenu privatne tužbe protiv osuđenih banaka te vrate svoje novce za utvrđene ništetne odredbe. Za što točnije informacije i pomoć savjetujemo potrošačima koji su imali kredit u valuti CHF da nam se svakako jave putem naših  kontakt mailova i neka nas pitaju što ih zanima prije pokretanja sudskog spora.

Očekujemo da potrošači iskoriste pravnu sigurnost i da do 13. lipnja 2023. pokrenu privatne tužbe protiv osuđenih banaka te vrate svoje novce.

Poslovni savjetnik: No zadnja odluka Vrhovnog suda RH u vezi toga unijela je dodatne probleme u tumačenju odluke Europskog suda, odnosno nivoa obeštećenja oštećenih. Kako to komentirate?

Odlukom VSRH od 20.12.2022 ništa nije rečeno - što je skandalozno i okrutno prema 55.000 hrvatskih obitelji koje već više od desetljeća čekaju pravdu nadajući se da će VSRH smoći snage i osvjetlati obraz hrvatskog pravosuđa. Sudska praksa i direktive o zaštiti potrošača EU potvrđuju pravo na potpuno obeštećenje potrošačima koji su bili žrtve organizirane bankarske prevare i te pravne stečevine su obvezujuće za RH i njezino pravosuđe.

Poslovni savjetnik: Što pak kažete na istragu o navodnom odavanju osobnih podataka dužnika koje su banke navodno dostavile agencijama za utjerivanje dugova?

Odavanje osobnih podataka od strane banaka agencijama čije su poslovne taktike u najmanju ruku sumnjive je za svaku osudu, ponovo se "lovi u mutnom", zaobilaze se pravila i propisi, prava potrošača se krše i opet regulatori šute i peru ruke od svega, nevjerojatna je bahatost i bešćutnost onog tko je izabran da štiti hrvatske građane svaki put kada treba odraditi svoj posao.

Poslovni savjetnik: Koga smatrate najviše odgovornim za 'slučaj franak'? Banke koje su iskoristile situaciju i predlagale građanima takve rizične kredite, državu i njezine institucije poput HNB-a koje nisu reagirale, ili pak građane koji su ispali lakovjerni?

Građani nisu krivi za kredite u švicarskim francima, oni su došli u banku za koju su vjerovali da im neće ponuditi proizvod koji nije pošten, a kada su već nudili takve kredite morale su građane upozoriti na rizike koje preuzimaju na sebe ugovarajući stambene kredite u valuti CHF. Mogu tu citirati dio iz naše kolektivne presude na tu temu koja jasno sve objašnjava:

Da su banke potrošačima objasnile pravo značenje pridjeva sigurna valuta i značaj te valute kao sigurnog utočišta, što nisu činili, zapravo bi ih istinito informirali da je ta valuta sigurno ulaganje za banke kao davatelje kredita, a ne za potrošače. Dakle, pravo značenje riječi da je švicarski franak sigurna valuta razumjele su samo banke, a ne i potrošač.“

A svi ostali navedeni su zakazali. Nisu onda, a niti danas stali na stranu pokradenih građana i donijeli zakonsku obvezu bankama da bez dugogodišnjeg parničnog postupka pred hrvatskih sudovima vrate potrošačima njihov novac. Banke su krenule nuditi jeftiniji proizvod ljudima, ljudi su ga uzeli vjerujući banci, a regulator HNB koji je trebao reagirati, zaustaviti  i povući takav jedan loš i štetan proizvod nije napravio ništa.

Trenutna Vlada RH nije napravila apsolutno ništa, još su odmogli svojim građanima dajući ove godine netočne tvrdnje Europskoj Komisiji o Zakonu o konverziji i pravima potrošača koji su konvertirali kredite iz valute CHF u EUR. Taj zakon donesen od strane tadašnje Vlade Zorana Milanovića 2015. god. bio je jedini pokušaj  hrvatskih vlada da pokušaju riješiti problem „švicaraca“, ali nažalost niti on nije vratio potrošače u položaj kao da nikad nisu imali nepoštene i ništetne odredbe u svojim kreditima. 

Banke su se povodile onom „što nije zabranjeno, dozvoljeno je“, krijući se iza epiteta „institucije“ i „vladini partneri“ nemilice su lovile u svoje zamke nepripremljene i nezaštićene hrvatske građane opakije i opasnije od najgoreg lokalnog lihvara. Hvala Bogu sada je tu Udruga Franak da upozori na nepravilnosti i kriminal u njihovom radu te da pomogne opljačkanim i prevarenim hrvatskim građanima.

Poslovni savjetnik: Imaju li uopće smisla državne financijske institucije nakon dokazanog fijaska sa 'slučajem franak', odnosno tiče li se europska presuda na neki način i njih u vezi odgovornosti, ne samo banaka koje su iskoristile trenutak nauštrb građana?

Slučaj franak je primjer da nitko od odgovornih nije radio svoj posao, dopustilo se bankama da godinama „harače“ hrvatske građane i provode nepoštenu poslovnu praksu i svako malo one nađu neku „rupu“ u zakonu, sivu zonu ili nedorečen zakon pa iskoriste mogućnost dodatne zarade na uštrb neinformiranih građana. Zadnji primjer je bio kada su masovno sve dozvoljene minuse pretvorile u prešutne minuse na kojima je naknada i cijena bila viša. Regulator mora postojati, ali ako ne radi svoj posao i štiti potrošače korisnike financijskih usluga, kao što je bilo u slučaju franak onda je to samo slovo na papiru.

Poslovni savjetnik: S druge strane banke su na neki način i prodale građane državi u vezi toga da više nema bankarske tajne pa svaki poreznik lako može do baš svih financijskih podataka svakog građana. Navodno pod izlikom sprječavanja pranja novca i slično. Kako na to gledate?

Tko pošteno zarađuje svoj novac nema što skrivati niti pred poreznicima, dapače smatram da je bilo manje skrivenih računa i tajnih ortaka Hrvatska bi bila puno manje opljačkana.

Mene i Udrugu Franak više brine poplava razno raznih agencija na hrvatskom tržištu koje otkupljuju dugove građana, u najvećem dijelu od banaka i kreditnih institucija te takve dugove koje nitko ne provjerava jesu li u zastari, godinama telefonski uznemiravaju već blokirane i ovršene građane, njihovu rodbine i susjede, ne bi li uplatom jedne kune priznali dug i time prekinuli zastaru. Milijarde i milijarde kuna te agencije naplaćuju, a nitko ih ne kontrolira jer posluju kao trgovačko društvo.

Znači nema nekog regulatora koji bi pratio prava potrošača nakon prodaje duga. To područje se jednostavno mora regulirati, zbog zaštite svih građana Republike Hrvatske.

Poslovni savjetnik: Razmišljate li o političkom angažmanu, vas kao pojedinca ili cijele udruge?

Aktivni politički angažman me ne zanima kao ni većinu aktivista u Udruzi Franak. Aktivisti koji se bore za pravednu stvar su beskompromisni borci dok političari kalkuliraju pa čak i oni najpošteniji ne mogu opstati bez dovoljno glasova građana.

Poslovni savjetnik: Osim pravne borbe protiv bankarskog sustava odgovornog za kredite u švicarskom franku koje još aktivnosti provodi i sprema Udruga Franak? Što možemo od vas očekivati u 2023. godini?

Udruga Franak je danas najveća udruga u Hrvatskoj koja se bavi područjem zaštite potrošača korisnika financijskih usluga. Imamo preko 30.000 članova od kojih Udruga svakodnevno zaprima povratne informacije o radu financijskih i kreditnih institucija i primjer je prave građanske udruge koja je osnovana radi praćenja i provedbe zakonske regulative te provođenja i poštivanja prava Europske unije, pogotovo DIREKTIVE VIJEĆA 93/13/ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i svih presuda Suda EU donesenih nakon nje.

Već godinama provodimo edukativne radionice i tribine za blokirane građane te za potrošače korisnike financijskih usluga. Upravo smo odradili dva odlična projekta u suradnji s Gradom Zagrebom ,„Prava potrošača korisnika financijskih usluga“ i  „Nedopuštenost ovrha iz nepoštenih ugovora o kreditu“. Istim tempom i voljom planiramo nastaviti i sljedeće godine. 

Planiramo nastaviti i s projektima financijske pismenosti, obzirom da smo jedan upravo završili financiran od Ministarstva znanosti i obrazovanja, a obuhvaćao je financijsku, digitalnu i medijsku pismenost.

Također želim istaknuti da je Udruga Franak jedan od ovlaštenika za pokretanje kolektivnih sudskih postupaka iz područja zaštite potrošača temeljem Odluke Vlade RH od 16.09.2022.g. (NN 107/22) te planiramo i dalje provoditi kolektivnu zaštitu potrošača oštećenih nepoštenim poslovanjem raznih kreditnih društava i leasing kuća za koje je već HANFA prošle godine utvrdila nepravilnosti u radu na štetu korisnika leasinga i ta “slučajna” krađa hrvatskih građana odvijala se od 2008. pa sve do 2020. godine.

Tako da posla ima, time se planiramo baviti u drugoj polovici 2023. godine, jer će nam u prvih 6 mjeseci biti fokus na sve one koji po kolektivnoj presudi nisu još pokrenuli postupke protiv osuđenih banaka, a zastara nastupa 14. lipnja 2023.

Poslovni savjetnik: Molio bih poruku za kraj, pogotovo za oštećene građane, ali i ostale potrošače u našoj, još podosta neuređenoj državi!

U RH je bilo podignuto 125.000 kredita u valutnoj klauzuli CHF s jednostrano mijenjanom promjenjivom kamatnom stopom, zatim još barem toliko kunskih i eurskih kredita u kojima je primjenjivana nezakonita i ništetna jednostrana promjenjiva kamatna stopa.

Svi ti građani trebaju tužiti banke da bi dobili nazad svoje preplaćene novce.

Kod CHF kredita koji nisu konvertirani svakodnevno nam se javljaju građani da su dobili svoje novce zajedno sa zateznim kamatama i svakoj takvoj informaciji se veselimo. No isto tako pozivamo sve potrošače da se informiraju o svojim pravima jer zbog zastare potraživanja tužbe mogu podnijeti do lipnja 2023. godine. Za više informacija građani se neka slobodno obrate Udruzi Franak na mail: franak.tuzbe@gmail.com.

 Razgovarao: Goran Jungvirth

Foto za Poslovni savjetnik: Irena Sinković