Hrvatsko gospodarstvo zabilježit će ove godine veći pad nego što se ranije očekivalo, a oporavak je odgođen za 2014., procjenjuje Europska komisija u najnovijim redovnim prognozama objavljenim u srijedu. 

Tako bi se ove godine hrvatsko gospodarstvo trebalo smanjiti za 1,9 posto. Sljedeće godine slijedi stagnacija da bi 2014. aktivnosti porasle za 1,4 posto. U proljetnim je prognozama, objavljenim u travnju, Komisija očekivala pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 1,2 posto, te oporavak u 2013. uz stopu rasta od 0,8 posto. Hrvatsko gospodarstvo i dalje se suočava s nepovoljnim cikličkim i strukturnim trendovima. Pad aktivnosti u mnogim zemljama članicama Europske unije u 2012., uključujući i neke od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske, utječe na hrvatsko gospodarstvo, zaključuje Komisija.

U iduće dvije godine ekonomske aktivnosti trebale bi potaknuti investicije koje je vlada pokrenula putem državnih poduzeća, posebice u energetskom i transportnom sektoru. Ulaganja iz privatnog sektora trebao bi pak potaknuti pristup Hrvatske Europskoj uniji, napominje Komisija. Pritom bi iduće godine pozitivan utjecaj tih ulaganja trebao poništiti nastavljeni pad osobne i javne potrošnje i rast uvoza. Stoga u Komisiji očekuju stagnaciju hrvatskog gospodarstva u 2013., naprema ranije prognoziranom rastu za 0,8 posto. Oporavak je odgođen za 2014. kada bi se trebali osjetiti pozitivni utjecaji očekivanih ulaganja. Rizici za navedene prognoze uglavnom su povezani sa općom prognozom za gospodarstvo EU-a, napominju u Bruxellesu.

Porast nezaposlenosti 

Hrvatski izvoz trebao bi se ove godine smanjiti za jedan posto, što je nešto manje nego što su u Komisiji prognozirali ovog proljeća, procijenivši njegov pad na 1,5 posto. U 2013. trebao bi porasti 1,5 posto, što je pak slabije no što su očekivali u proljeće, procijenivši rast na 2,5 posto. U 2014. očekuju rast hrvatskog izvoza za 3,3 posto. Nezaposlenost bi, po najnovijim prognozama, trebala ove godine iznositi 14,2 posto, što znači da su u Bruxellesu osjetno povisili proljetnu prognozu, po kojoj je trebala iznositi 13,4 posto. U 2013. očekuje se smanjivanje nezaposlenosti na 13,9 posto. Proljetna je prognoza bila optimističnija s procjenom nezaposlenosti od 12,7 posto. U 2014. trebala bi po najnovijim procjenama EK kliznuti na 12,9 posto.

Komisija je također snizila procjenu ovogodišnjeg proračunskog manjka, na 4,4 posto, s ranije prognoziranih 5,1 posto. U 2013. manjak bi se trebao smanjiti na 4,2 posto. U proljetnim prognozama očekivan je u visini 5,0 posto. U 2014. trebao bi po procjeni EK iznositi 3,9 posto.

Bruto dug opće države trebao bi u ovoj godini iznositi 53,8 posto BDP-a, te porasti na 56,6 posto BDP-a u 2013. i na 60,6 posto u 2014. U travnju je Komisija procijenila njegovu vrijednost na 51,3 posto BDP-a u 2012., te 57,1 posto u idućoj godini.

Za inflaciju u Bruxellesu očekuju da će u tekućoj godini iznositi 3,4 posto, čime su osjetno povisili prognozu iz travnja u kojoj su je procijenili na 2,4 posto. Iduće godine trebala bi kliznuti na 3,2 posto, te na 2,1 posto u 2014. U proljeće očekivali su stopu inflacije od 2,4 posto u ovoj godini, te 2,0 posto u 2013. (Hina/HT)