Prema posljednjim podacima Eurostata, u 28 zemalja članica EU je 23, 5 % (7,5 milijuna) mladih do 25 godina bez posla. Najteža situacija je u Grčkoj gdje je stopa nezaposlenosti mladih 57,3 posto, zatim Španjolskoj 56,5 posto i Hrvatskoj 52,8 posto. Iza Hrvatske slijede Cipar s 43,9 posto, Italija (40,4 posto), Portugal (36,9). Austrija i Njemačka imaju najnižu stopu nezaposlenosti među mladima (8,7, odnosno 7,7 %).

Nezaposlenost mladih dvostruko je veća od broja starijih odraslih. Uz to što je mladim osobama teže naći posao, uvjeti njihova rada su vrlo nestabilni, zato što, ukoliko i pronađu zaposlenje, uglavnom rade privremene poslove (eng. part-time job), ili rade na ugovor na određeno.

Garancija za mlade

Garancija za mlade, iako je relativno novi oblik javnih politika i mjera za zapošljavanje, prvi puta se spominje 1981., gdje se definira kao društvena okolnost u kojoj se svim mladima garantiraju šanse za edukaciju, praksu i zaposlenje sukladno s njihovim osobnim aspiracijama, mogućnostima i interesima, kao i s potrebama te ciljevima društva i ekonomije. Pojam “Garancije za mlade” odnosi se na koncept po kojem bi mladi ljudi ispod 25 godina života dobili kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, pripravništvo ili trening u roku od četiri mjeseca od nastupanja nezaposlenosti (koja je nastupila ili zbog gubitka radnog mjesta, ili nakon napuštanja ili završetka formalnog obrazovanja.

Preporuke Europske komisije za uspostavu garancija za mlade dio su paketa mjera EU za zapošljavanje mladih. U Preporukama se navode mjere kojima se podupire ispunjenje 3 od 5 ciljeva Strategije Europa 2020: (I) povećanje stope zaposlenosti, (II) smanjenje stope ranog napuštanja obrazovanja i (III) smanjenje siromaštva. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je Garanciju za mlade, kao ključni element poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti, te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba.

Garancija za mlade jest set javnih politika kojima se nastoji smanjiti stopa nezaposlenosti mladih (ispod 25 godina, u Hrvatskoj taj je prag podignut na 29 godina).

Garancijom se svaka država članica obvezuje da će izraditi mjere kojima se mladima, koji su izašli (napustili ili završili) iz sustava obrazovanja u roku od četiri mjeseca, pružiti pomoć u obliku zaposlenja, nastavka obrazovanja, naukovanja (eng. apprenticeship) ili prakse. Svrha Garancije je osigurati pomoć svim mladima, kako bi se lakše i brže snašli i prilagodili zahtjevima svijeta rada.

To može značiti kratke i jednostavne intervencije poput univerzalnih profesionalnih usmjeravanja, obrazovanja ili pružanja informacija o tržištu rada. U određenim slučajevima trebat će pomoć prilikom ulaska u svijet rada, poput popunjavanja praznina u životopisu, dok će drugim skupinama biti potrebna duža i sustavna pomoć. To se odnosi na posebno ranjive skupine, poput onih s ograničenim mogućnostima ili niskom razinom obrazovanja.

Garancija za mlade i NEET skupina mladih

Bliska budućnost Europe ovisi o 94 milijuna Europljana u dobi od 15 do 29 godina. Osim izazova s kojima su se mladi generacijama suočavali na pragu odraslosti, ova će generacija živjeti u dobu potpune globalizacije i morat će se suočiti s odgovornošću starenja stanovništva. Stoga je vrlo zabrinjavajuće da su ti mladi iznimno pogođeni ekonomskom krizom.

U 2011. samo 34% ih je bilo zaposleno, najniži postotak koji je Eurostat ikad zabilježio. Uspostava Garancije kao svoj glavni cilj vidi zbrinjavanje mladih osoba označenih kao “NEET” (Young people not in employment, education or training) – mladi ljudi koji ne participiraju u zaposlenju, obrazovanju ni treningu. U Europi trenutno ima oko 7,5 milijuna NEET osoba, a 30,1% ljudi ispod 25 godina života nezaposleno je više od 12 mjeseci.

Upravo zbog toga tvorci politika EU-a sve više upotrebljavaju pojam NEET-ovci – "nezaposleni, ne školuju se i ne usavršavaju se". Definicija je u biti vrlo izravna i odnosi se na one koji trenutno nemaju posao, nisu uključeni u program usavršavanja ili nisu klasificirani kao studenti. To je mjera isključenosti s tržišta rada i, možda, iz društva općenito. Poseban se naglasak stavlja na stvaranje putova natrag k školovanju i usavršavanju, kao i omogućavanje kontakta s tržištem rada.

U 2012. Europska komisija donijela je paket mjera za zapošljavanje 'Prema oporavku punom radnih mjesta' koji je ponovno stavio naglasak na potrebu stvaranja prilika za mlade, naglašavajući važnost smanjivanja dramatičnih stopa nezaposlenosti među mladima i statusa NEET-ovaca omogućujući tranziciju k poslu.

Biti NEET-ovac povlači ozbiljne nepovoljne posljedice za pojedinca, društvo i gospodarstvo. Provesti neko vrijeme kao NEET-ovac može dovesti do širokog raspona društvenih nedostataka poput nezadovoljstva, nesigurnog i lošeg budućeg zaposlenja, kršenja zakona te mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema.

Garancije za mlade u Hrvatskoj

Na hrvatskoj razini, izradu Plana implementacije Garancije za mlade preuzelo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. U sadašnjoj fazi formirano je novo tijelo - Savjet za izradu plana implementacije Garancije za mlade, koje obuhvaća veći broj socijalnih partnera. Od velike je važnosti poticanje dijaloga i suradnje svih sudionika, kako državnih institucija, tako i udruga civilnoga društva.

Mjere su usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve značajnijeg dionika na tržištu rada.

2013. uspostavljen je Savjet od ukupno 17 različitih partnera koji je detektirao područja koja je potrebno izgraditi radi uspostave Garancije. Savjet je razradio ukupno 44 različite mjere koji obuhvaćaju reformske procese te programe i projekte koji će se provoditi. Radi se o vrlo širokom rasponu detektiranih područja razvoja - od pružanja kvalitetnog savjetovanja o izboru karijere koje treba započeti još u osnovnoj školi i snažno uključiti lokalno tržište rada, usklađivanja sustava obrazovanja (posebno strukovnog obrazovanja) sa stvarnim potrebama na tržištu rada kroz prilagodbu upisnih kvota i osnaživanje sustava učenja na radnom mjestu, poticanje nastavka obrazovanja u višem stupnju i općenito, povećanje kvalitete obrazovanja uz što više praktičnog rada, poticanje poslodavaca na razvoj pripravničkih shema i primanje vježbenika kako bi mladi bili što kvalitetnija radna snaga i time bili vrlo konkurentni na našem, ali i EU tržištu rada.

MJERE U PAKETU:

• „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža

• „Pola-pola” - potpora za zapošljavanje

• „Pola–pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom

• „Pola – pola i za osobe romske nacionalne manjine” – potpora za zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine

• „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje

• „Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge

• „Rad i nakon ljeta”- potpora za zapošljavanje u turizmu

• „Rad i nakon stručnog osposobljavanja" – potpora za zapošljavanje

• „Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba

• „Znanje se isplati" -obrazovanje nezaposlenih

• „EU i zanimanja budućnosti“ - programi usavršavanja i obrazovanja mladih

• „I mladi uče za posao“ - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca

• „Učenjem do poduzetnika"

• „Programi opismenjavanja mladih" - obrazovanje nezaposlenih

• „Osposobljavanje na radnom mjestu“

• „Rad i staž i prijevoz" - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

• „Radom za zajednicu i sebe“ – su/financirano zapošljavanje u javnom radu

• Komunalni javni radovi– sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima

• „Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova

• „Mladi za mlade“- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade

• „Mladi za EU“ – suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - javni radovi za mlade

• „Mladi za zajednicu“ - mini javni radovi za mlade

• „Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu“ – sufinanciranje zapošljavanja u javnim radovima u socijalnim poduzećima

• „Podrška socijalnom uključivanju“ – sufinancirano zapošljavanje u javnom radu namijenjeno socijalnom uključivanju osoba iz sustava institucionalne skrbi

• Pokreni zajednicu

• „Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova socijalne skrbi“

• „Koordinatori društveno korisnog rada“

• „Stalni sezonac“ – sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima

 

Zaključno

Na razini EU, provedba Garancije traje od 2014. do 2020. godine, a novčani iznos predviđen za provedbu iznosi 21 bilijun eura godišnje, što i nije toliko velika brojka ukoliko uzmemo u obzir da trošak održavanja sustava nezaposlenosti iznosi 153 bilijuna eura godišnje (na razini EU). Svaka zemlja članica se obvezuje na to da će prioritet u državnom proračunu biti na rješavanju problema nezaposlenosti mladih, kako bi se smanjio ekonomski pad ili deficit u budućnosti, a većina financija dolazi iz džepa Europskog socijalnog fonda.

Program mjera „Garancije za mlade“ podrazumijevaju strukturnu reformu i cjelokupan preokret u načinu uključivanja mladih u tržište rada. To znači da je potrebno prilagoditi sustav jedne države kako bi bio u stanju unutar 4 mjeseca od napuštanja ili završetka školovanja ili od nastupanja nezaposlenosti pružiti mladoj osobi podršku prilikom uključivanja u tržište rada.

U tu svrhu upravo se osniva i Međuresorna radna skupina Vlade RH koja će pratiti implementaciju Garancije i zajednički usklađivati politike usmjerene prema uključivanju mladih u tržište rada. Ovim mjerama, po uspostavi potrebnih reformi, svakoj mladoj osobi se doista mora garantirati aktivacija na tržištu rada u roku od četiri mjeseca i to putem pružanja pomoći u pronalasku zaposlenja, uključivanjem u nastavak obrazovanja te pružanjem mogućnosti za naukovanjem ili za vježbeništvom radi stjecanja iskustva u radu.

Provedba Jamstva za mlade zahtijevat će strukturne reforme. EK je detektirala nekoliko prioritetnih područja za ozbiljne promjene, poput prilagodbe zavoda za zapošljavanje specifičnim potrebama najmlađeg dijela radne populacije, počevši od savjetodavne uloge i organiziranja doškolovanja. Bolja koordinacija i snažnija suradnja ključnih sudionika procesa – zavoda za zapošljavanje, poslodavaca, škola, sindikata, ministarstava, regija – preduvjet je povećanja konkurentnosti, mobilnosti i zapošljivosti mladih na tržištu rada. PS/S.P.

Autor: mr.sc. Andreja Marcetić