Uvijek se vjerovalo da većinu relevantnih otkrića u svijetu objavuljuju mladi znanstvenici. Jedna nova studija pokazala je suprotno, znanstvenici su sve stariji, piše tportal.hr

Kada je riječ o znanosti vjerojatno je većini ljudi prava asocijacija Albert Einstein. Jedan od najpoznatijih znanstvenika tako je jednom na temu mladih znanstvenik rekao: Tko do svoje 30. godine nije dao značajan doprinos znanosti, nikada ni neće. To je potvrdio i svojim radom jer je E=mc² otkrio prije tridesete godine. Ali najnovije studije pokazuju da su znanstvenici sve stariji. Američki su stručnjaci utrvrdili da je vrhunac znanstvene djelatnosti u 48. godini života koja je u prosjeku najplodnija za fizičare. Istraživači su analizirali 525 Nobelovih nagrada za fiziku, kemiju i medicinu 0d 1901. do 2008.

Rezultati su znatno drugačiji ako se gleda period do 1905. godine. Više od dvije trećine znanstvenih otkrića nobelovci su odradili prije 40, od čega 20 posto prije 30. godine života. Dob u kojoj znanstvenici daju važne doprinose s vremenom postaje sve starija, rekao je ekonomist rada Bruce Weinberg na Sveučilištu Ohio State. 

Ali novo vrijeme nosi nova pravila pa je tako oko 2000. godine vidljivo da niti u jednom od tri polja znanosti veliki rad nije ostvaren prije 30. godine. Prije 40. godine u fizici je najveća ostvarenja ostvarilo 19 posto znanstvenika. Ali što je zapravo rezultat tome? Možda odgovor treba tražiti u činjenici da je danas znanstvenicima potrebno sve više vremena da nauče sve što je potrebno kako bi došli do važnih otkrića. A drugi razlog bi mogao biti u prirodi otkrića za koja se dodjeljuju nagrade. Na početku 20. stoljeća većina nagrad za fiziku otišla je mladim istraživačima kvantne mehanike. (HT)

Izvor: www.tportal.hr