Hrvatska je zemlja koja se pozicionira kao snažno turističko odredište, a ubrzo bi trebala ući i u novu zajednicu zemalja (EU planovi obrazovanja definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika) - pa kakvo je danas poznavanje stranih jezika u Hrvatskoj?
Poznavanje stranih jezika najbolje ilustriraju upravo dobiveni rezultati novog vala istraživanja:
2009 2011
- poznaje barem jedan strani jezik 73 78
i to* – engleski 58 62
njemački 37 38
talijanski 23 23
španjolski 9 9
ruski 7 9
svi ostali 6 7
- ne poznaje niti jedan 27 22
* zbroj postotaka poznavatelja stranih jezika veći je od 73% odnosno 78% jer neki poznaju više od jednog stranog jezika
Poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije je među građanima Istre s Primorjem (preko 90), zatim kod građana Zagreba (89%) te u Dalmaciji (84%), a najmanje je u sjevernoj Hrvatskoj (77%) te Slavoniji i Lici, Kordunu, Banovini (po 56%). Kod dobne skupine od 15 do 34 godina starosti poznavanje stranog jezika penje se na preko 90% a kod najstarijih (65+ godina) pada na ispod 50%.
Koliko dobro govore strane jezike?
Vlastita ocjena kvalitete poznavanja engleskog jezika izgleda ovako:
- samo malo razumijem 26
- mogu sudjelovati u razgovoru 35
- dobro govorim i pišem 24
- odlično govorim i pišem 15
Dakle, tek oko 40% ispitanih iskazuje da zaista poznaju engleski jezik (dobro+odlično)! Najviše je takvih u Dalmaciji (45%), Zagrebu (44%) te u Istri s Primorjem (42%), a najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (24%). Muškaraca ima više (41%) nego žena (36%) koje poznaju engleski. Kod mladih (od 15 do 17 godina) se dobro poznavanje engleskog penje na preko 60% a dobna skupina od 18 do 34 godine navodi dobro poznavanje engleskog u rasponu između 49 i 55%. Kod visokoobrazovanih udio onih koji smatraju da dobro poznaju engleski iznosi 56%.
Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 38% građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje. Zapravo, manje od petine građana (koja se izjašnjava da poznaje njemački jezik) to vjerojatno zna dobro.
Općenito poznavatelja njemačkog jezika ima najviše u Zagrebu (32%), zatim u sjevernoj Hrvatskoj (24%), pa Dalmaciji (oko 14%) i Istri s Primorjem (10%).
Na trećem mjestu građani iskazuju da poznaju talijanski jezik – 23%. Otprilike tek blizu jedne četvrtina poznavatelja talijanskog jezika misli da ga dobro zna.
Slijedi poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9% onih koji znaju neki strani jezik), a od njih svega oko 6% misli da ga dobro poznaje. Ovaj jezik najviše znaju ispitanici u Zagrebu, žene i mladi između 18 i 34 godina starosti.
Poznavanje ruskog jezika (9% onih koji poznaju neki strani jezik) najviše je u Zagrebu i među osobama starijim od 35 godina.
Nepoznavanje niti jednog stranog jezika
Više od petine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji te Lici/Kordunu/Banovini – po 44%, u sjevernoj Hrvatskoj – 23%, a najmanje u Dalmaciji - 16%, Zagrebu s okolicom – 11% i u Istri/Primorju (8%). Oko 23% žena i 21% muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika.
Prema stupnju obrazovanja, osobe s minimalnim/nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 81% slučajeva ne poznaju strane jezike, one s osnovnom školom – 47%, KV i VKV – 26%, dok oni sa srednjim obrazovanjem u 14% slučajeva te visoko obrazovani u 3% slučajeva ne znaju ništa od stranih jezika. (PS/MJ)