U usporedbi s prognozama za treće tromjesečje, poslodavci u Hrvatskoj predviđaju pad broja zaposlenih za 17 postotnih bodova.
Mali poduzetnici su iskazali najopreznije planove zapošljavanja
Posebno snažan pad dogodio se u Južnoj Hrvatskoj, gdje je neto prognoza zapošljavanja pala čak 34 postotna boda, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

Optimizam hrvatskih poslodavaca kad su nova zapošljavanja u pitanju, iskazan u dva prethodna tromjesečja, zamijenjen je puno opreznijom prognozom zapošljavanja za sljedeće tromjesečje, s neto prognozom zapošljavanja od +9% , što je za 17 postotnih bodova slabije u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

Unatoč slabijoj prognozi, istraživanje koje je obuhvatilo 620 hrvatskih poslodavaca pokazuje daljnji rast broja novih radnih mjesta tijekom posljednja tri mjeseca ove godine, no taj će rast biti puno sporiji od rasta zabilježenog u prethodna dva tromjesečja. Kad se industrijski sektor i zemljopisne regije pogledaju zasebno, broj novih radnih mjesta u četvrtom kvartalu očekuje se u sedam od osam industrijskih sektora te u dvije od ukupno četiri hrvatske zemljopisne regije. Kad se te prognoze usporede s očekivanjima koja su bila iskazana u trećem tromjesečju 2018., hrvatski poslodavci očekuju slabije zapošljavanje u svih osam industrijskih sektora i sve četiri regije.

Kad se usporede prognoze u svih osam industrijskih sektora, u sljedećem tromjesečju najviše će se zapošljavati u proizvodnji - neto prognoza zapošljavanja za taj sektor iznosi +26% i samo je dva postotna boda manja od planova koji su u tom sektoru iskazani u prethodnom tromjesečju. U sektoru turizma i ugostiteljstva prognoze zapošljavanja u sljedeća tri mjeseca su najslabije -12%. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2018., tu je pad raspoloženja najveći, nevjerojatna 53 postotna boda.

Kad gledamo hrvatske zemljopisne regije, optimistična očekivanja zabilježena su u Središnjoj Hrvatskoj, gdje je neto prognoza +18%, ipak, to je pad od osam postotnih bodova kad se četvrto tromjesečje usporedi s trećim. Najslabije prognoze zabilježene su na jugu Hrvatske, gdje je neto prognoza zapošljavanja iznosi -10%, što je pad za 34 postotna boda u usporedbi s trećim tromjesečjem 2018.

Promotrimo li prognoze prema veličini organizacija, nova zapošljavanja očekuju se u sljedećem tromjesečju u tvrtkama svih veličina, najviše u najvećim kompanijama (+21%). 
Mali poduzetnici su pokazali najveći oprez, neto prognoza zapošljavanja u njih je +2%.
 

Kako bi stabilizirala hrvatsko tržište rada, Vlada bi trebala prihvatiti cjeloviti novi paket fiskalnih i parafiskalnih politika i poduzetnicima što više olakšati procese zapošljavanja novih zaposlenika. Osobno, spreman sam staviti se na raspolaganje radnoj skupini koja bi adresirala taj problem. Informacije koje ima ManpowerGroup iznimno su vrijedne pa mislim da bi hrvatskoj Vladi puno pomogle u rješavanju današnje, iznimno izazovne situacije na našem tržištu rada, izjavio je Nebojša Biškup, direktor tvrtke Manpower Hrvatska. Ukupni pad neto prognoze zapošljavanja rezultat je znatnog smanjenja planova zapošljavanja u turizmu u slijedećem tromjesečju. Poslodavcima u turizmu i povezanim uslugama u tom razdoblju jednostavno ne treba toliko radnika, dodao je Biškup.

Globalne prognoze zapošljavanja

Korporacija ManpowerGroup intervjuirala je 59.351 poslodavca u 44 zemlje i područja te na taj način prognozirala aktivnosti na tržištima rada u četvrtom tromjesečju 2018. godine. Sezonalno prilagođena analiza* pokazuje kako poslodavci u 43 od 44 zemlje očekuju rast broja radnih mjesta u sljedećem tromjesečju. Najbolje neto prognoze zapošljavanja zabilježene su u Japanu, Tajvanu, Sjedinjenim Državama, Rumunjskoj i Sloveniji. Najslabije prognoze zapošljavanja iskazane su u Švicarskoj, Argentini, Francuskoj i Italiji.

Prognoze zapošljavanja za regiju EMEA i EU

U regiji Europa, Bliski istok i Afrika (EMEA - Europe, Middle East & Africa) rast broja zaposlenih u četvrtom tromjesečju previđa se u 25 od 26 zemalja. Kad se ovo tromjesečje usporedi s prethodnim tromjesečjem, broj novih radnih mjesta koja se planiraju otvoriti raste u 11 EMEA zemalja, a manji je u devet zemalja. Kad se usporedi godina s godinom, prognoze su bolje u 13 zemalja, a lošije u sedam zemalja. Poslodavci u Rumunjskoj i Sloveniji pokazuju najviši optimizam u EMEA regiji. Suprotno tome, poslodavci u Švicarskoj su najmanje optimistični – zapravo, Švicarska je jedina zemlja koja ima negativne prognoze zapošljavanja, od sve 44 zemlje i teritorija koji su sudjelovali u istraživanju.

Što se tiče četiri najsnažnija gospodarstva u Europi, ona uglavnom iskazuju skromne planove novih zapošljavanja. Optimistični su poslodavci u Njemačkoj, prognoze zapošljavanja u toj zemlji najbolje su u proteklih sedam godina. Perspektive zapošljavanja u Ujedinjenom Kraljevstvu nešto su slabije, no iskazani planovi otvaranja novih radnih mjesta i dalje su relativno stabilni s oprezno optimističnim prognozama, poput onih prije tri mjeseca i u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, poslodavci u Francuskoj i Italiji puno su konzervativniji. Nešto malo novih poslova bit će u svim industrijskim sektorima i regijama u Francuskoj, no ukupne prognoze su slabije, kako gledano iz tromjesečja u tromjesečje tako i u usporedbi godine za godinom. Prognoze zapošljavanja u Italiji nešto malo su se popravile u odnosu na prethodno tromjesečje kada su bile negativne, a potaknute su, dijelom, snažnijom potražnjom u proizvodnom sektoru – najsnažnijom u tom sektoru još od prvog našeg istraživanja u toj zemlji, 2003. godine.

Prognoze zapošljavanja drugdje u zapadnoj Europi variraju. U Belgiji potražnja za novim zaposlenicima raste u svim, osim u jednom industrijskom sektoru. Poslodavci u građevinskom i financijskom sektoru te sektoru usluga najviše će zapošljavati. Slično tome, poslodavci u Nizozemskoj iskazuju različita očekivanja u svim industrijskim sektorima i regijama, a stabilan rast novih radnih mjesta prognozira se u sektoru komunalnih i poslovnih usluga i financijama. Nove prilike za zapošljavanje tražitelji posla mogu očekivati u svim regijama i svim industrijskim sektorima u Španjolskoj. Prognoze zapošljavanja u Austriji slično su oprezno optimistične, s time da su poslodavci u proizvodnom sektoru iskazali, već drugo tromjesečje zaredom, najveće potrebe za novim ljudima, još od istraživanja provedenog 2008. Poslodavci u Švicarskoj imaju više dvojbi – u toj zemlji prognoze su negativne u svim, osim u dva sektora.

Samopouzdanje poslodavaca u Istočnoj Europi na puno je višim razinama. Prognoze su pozitivne u svim industrijskim sektorima i regijama u Sloveniji, posebno u građevinskom i financijskom sektoru te u sektoru poslovnih usluga, u kojima su perspektive zapošljavanja znatno poboljšane, kako gledano u usporedbi s prethodnim tromjesečjem tako i u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. I poslodavci u Rumunjskoj predviđaju aktivno četvrto tromjesečje, posebno u proizvodnom i građevinskom sektoru u kojima je više od trećine poslodavaca najavilo nova zapošljavanja tijekom posljednja tri mjeseca ove godine. Slično tome, poslodavci u proizvodnom sektoru u Mađarskoj iskazali su najsnažnija očekivanja od svih zemalja EMEA regije, a solidan rast broja novih radnih mjesta očekuje se u građevinarstvu, transportu, logistici i u komunikacijama.  

Što se tiče samopouzdanja poslodavaca u nordijskim zemljama, prognoze zapošljavanja u Finskoj su najbolje – najviše posla u četvrtom tromjesečju biti će u proizvodnji, financijama i poslovnim uslugama. Šveđani su nešto rezerviraniji u predviđanjima zapošljavanja, unatoč solidnom rastu broja novih radnih mjesta u proizvodnom sektoru te u veleprodajnoj i maloprodajnoj trgovini. Norveška predviđanja su nešto malo slabija nego prije tri mjeseca, no rast broja novih radnih mjesta očekuje se u svim industrijskim sektorima i u svim regijama osim jedne.

Što se tiče ostatka svijeta, u razdoblju od početka listopada do kraja prosinca ove godine broj novih radnih mjesta povećat će se u svih deset zemalja u obje Amerike i u svih osam zemalja regije Azija-Pacifik, koje su sudjelovale u istraživanju.