Na dnevni red u Hrvatskom saboru došao je još jedan zakon vezan uz usklađivanje s Europskom unijom. Riječ je o Zakonu o uslugama koji bi, ako se donese, u praksu ušao s danom našeg ulaska u EU, a tiče se "prava poslovnog nastana" koji će naše tvrtke staviti u dosta nepovoljan položaj, piše Lider.
Pravo poslovnog nastana omogućava bilo kojoj europskoj tvrtki koja već ima prijavljeno sjedište u nekoj od zemalja EU, da bez problema uđe na hrvatsko tržište. Dakle, bez potrebe dodatne registracije, otvaranja sjedišta, plaćanja procesa i sličnih „zavrzlama“. Ovo se odnosi na uslužne djelatnosti, koje u Hrvatskoj čine čak 40 posto BDP-a. Time će se stranim tvrtkama omogućiti ulazak na naše tržište bez ikakvih prepreka, i premda će hrvatske tvrtke imati ista ta prava u ostatku Europe, s obzirom na njihovu nekonkurentnost i nedovoljnu veličinu odnosno razvijenost, Europa će tu ipak više profitirati, piše Lider.
Zakonom se predviđa i uspostava jedinstvene elektroničke kontaktne točke preko koje će te tvrtke ostvarivati svoje pravo u Hrvatskoj, a to bi trebala biti Hrvatska gospodarska komora, iako se Hrvatska udruga poslodavaca tome protivi i traži da taj posao obavlja neka institucija koja je upravo iz tog razloga osnovana. HUP nitko ne sluša, a HGK bi ovime sebi osigurala jako dobar posao.
Ne zna se tko hoće, već samo tko neće
Novi zakon zahtjeva još usklađivanje niza drugih zakona i odredbi, a ne definira na koje će se djelatnosti primjenjivati, već samo one na koje se neće primjenjivati, a to su tzv. usluge od općeg društvenog interesa:
- negospodarske usluge u općem interesu (poštanski sektor, gospodarenje otpadom, opskrba plinom, vodoopskrba i odvodnja, elektroenergetski sektor)
- financijske usluge
- elektroničke komunikacije
- javni prijevoz
- privremeno zapošljavanje
- zdravstvene usluge
- audiovizualne usluge
- igre na sreću
- djelatnosti povezane s izvršavanjem službenih ovlasti
- socijalne usluge koje osigurava država
- usluge privatne zaštite
- usluge javnih bilježnika i javnih ovršitelja.
Lider spominje i jednu zanimljivu činjenicu; Hrvatska će ovim zakonom širom otvoriti vrata turističkim agencijama, lancima frizerskih salona, arhitektonskim uredima, veterinarskim stanicama i sl., ali neće primjerice Sveučilištu Oxford, zato jer se visoka učilišta ne tretira kao komercijalnu djelatnost već onu u društvenom interesu. Mi bismo ipak radije imali Oxford ovdje nego primjerice lanac Paul Mitchell salona. (MJ)
Izvor: Lider, 17. ožujak 2011.