Najčešći oblik društva kapitala koji se susreće u poduzetničkoj praksi Republike Hrvatske je društvo s ograničenom odgovornošću. Razlog tome u prvom redu treba tražiti u činjenici da ovaj oblik poduzetničkog organiziranja karakterizira veća jednostavnost kod osnivanja u odnosu na dioničko društvo.

Pri tome mislimo i na manji iznos temeljnog kapitala potreban kod osnivanja, ali i manji broj obveznih organa d.o.o. u usporedbi s dioničkim društvom.

Obveznost nadzornog odbora

 O tome hoće li d.o.o. imati nadzorni odbor, ili ne, odlučuju sami članovi (vlasnici) d.o.o. u društvenom ugovoru. Od ove načelne slobode odlučivanja, postoje izuzeci određeni u čl. 434. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 152/2011 - pročišćeni tekst; u nastavku teksta: ZTD) kada d.o.o. mora imati nadzorni odbor. Tako d.o.o. mora imati nadzorni odbor:

▪ ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili

▪ ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili

▪ ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili

▪ ako društvo jedinstveno vodi dionička društva, ili d.o.o. koja moraju imati nadzorni odbor, ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu, a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava, ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, pri čemu su uprave društava bez odgađanja dužne upravi društva priopćiti tražene podatke na njen zahtjev, ili

▪ ako je društvo komplementar u komanditnom društvu, a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

Cijeli članak pročitaje u časopisu Direktor, broj 1/2, siječanj/veljača 2012, str. 49
Autor: Božo Prelević, dipl.iur.