Iako nas Vlada u svojoj kampanji za ulazak u Europsku uniju uvjerava da se naše poljoprivredno zemljište strancima neće prodavati sedam godina nakon ulaska u Uniju, a i to se može produljiti za još tri godine, stvari ipak stoje malo drugačije. Naime, stranac možda ne može osobno kupiti zemljište, ali može kupiti tvrtku koja ga ima, piše Novi list.

Izuzev ove mogućnosti, stranac može u Hrvatskoj osnovati i tvrtku koja će kupovati poljoprivredno zemljište, a može kupiti neki poljoprivredni kombinat čime postaje vlasnik zemljišta koje je taj kombinat upisao u svoj temeljni kapital. Drugim riječima, zabrana je tu tek reda radi, jer se u stvarnosti rasprodaja hrvatskog poljoprivrednog zemljišta omogućava na niz lakih načina.

Predsjednik Agencije za poljoprivredno zemljište Darko Grivičić, piše Novi list, brinu oni koji već godinama kupuju poljoprivredno zemljište radi prenamjene u građevinsko. Ima dosta poljoprivrednog zemljišta na atraktivnim lokacijama, a nakon njegove prenamjene u građevinsko zemljište, ono vrijedi i desetak puta više, ali otvara se i mogućnost gradnje na vrlo atraktivnim lokacijama.

Zasad, tvrdi Grivičić za ovaj dnevnik, naša poljoprivredna zemljišta nisu interesantna jer su ona u Rumunjskoj ili primjerice Mađarskoj znatno jeftinija, do 6 puta.

Otprilike dvije i pol tisuće tvrtki u Hrvatskoj koristi oko 210 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, no to zemljište dobrim dijelom nije u vlasništvu poduzeća nego je riječ o državnom zemljištu koje su dobili u koncesiju.

Isti je problem prisutan i kod prodaje nekretnina: formalno je postojala zabrana kupnje kuća i stanova, no stranci su preko brojnih tvrtki u Hrvatskoj kupili oko sto tisuća nekretnina, uglavnom uz obalu. U slučaju kupnje zemljišta, pak, otvara se mogućnost da se vrijedno zemljište za razvoj poljoprivrede i hrvatske proizvodnje, baci u vjetar zbog gradnje stanova. (MJ)

Izvor: www.novilist.hr