Talibanski predstavnici i vlada afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija počeli su tajne pregovore na visokoj razini o završetku rata, izvjestio je The Washington Post pozivajući se na afganistanske i arapske izvore.

Pregovori su uslijedili nakon prijašnjih neuspjelih sastanaka dviju strana, čiji je domaćin bila Saudijska Arabija, koji su završili prije više od godinu dana.

Dok ističu preliminarnu prirodu sadašnjih rasprava, izvori kažu kako prvi put vjeruju da su talibanski predstavnici u cijelosti ovlašteni da govore za Kveta Šuru, organizaciju afganistanskih talibana sa sjedištem u Pakistanu, i njezinog čelnika mulu Mohamada Omara.

Oni su vrlo, vrlo ozbiljni - u tim razgovorima, kazao je za talibane jedan izvor blizak razgovorima.

Iako su Omarovi predstavnici ranije javno insistirali da su pregovori nemogući sve dok se svi strani vojnici ne povuku, izvori kažu da je Kveta Šura počela pregovarati o sveobuhvatnom sporazumu koji će uključivati sudjelovanje talibanskih predstavnika u vlasti i povlačenja američkih i NATO snaga prema dogovorenom rasporedu.

Postojeće talibansko vodstvo zna "da će uskoro biti marginalizirano", rekao je izvor. Oni znaju da su radikalniji elementi napredovali u njihovim redovima i da su izvan njihove kontrole.... Sve te stvari ih uvjeravaju da, bez obzira na uspješnost u ratu, nisu u pobjedničkoj poziciji - objasnio je izvor motivaciju talibana za mirovne pregovore.

Nekoliko izvora reklo je da razgovori s Kveta Šurom ne uključuju predstavnike skupine Hakani, protalibanske frakcije u pokrajini Paktia koju američke obavještajne službe smatraju posebno okrutnom i koju napadaju bespilotnim letjelicama na sjeverozapadu Pakistana.

Hakani skupina smatra se više povezanom s pakistanskom obavještajnom službom ISI od Kveta Šure, čije je sjedište u jugozapadnoj provinciji Balučistanu. No, jedan afganistanski izvor rekao je da Pakistan inzistira na središnjoj ulozi u pregovorima, što otežava razgovore Kveta Šuri.

Afganistanski, arapski i europski izvori, koje citira Post, kažu kako vide određenu promjenu raspoloženje Obamine administracije prema punoj potpori pregovorima. Iako predsjednik Barack Obama i njegov tim za nacionalnu sigurnost već dugo govore da se rat ne može dobiti samo vojnim sredstvima, izvori kažu da je američka administracija tek odnedavno postala otvorena za razgovore.

Američki dužnosnici kažu kako je vrijeme za prave pregovore tek sada stiglo. Iako je u reviziji američke strategije u jesen 2009. zaključeno da je poraz talibana nerealan cilj, ove je godine usredotočenost bila na prebacivanja pojačanja u Afganistan, rekao je viši dužnosnik administracije za Post. Međutim, ta pojačanja nisu donijela očekivani napredak na terenu, ističe list.

Afganistanska vlada također se pozicionirala za ozbiljne razgovore, kroz međunarodne konferencije u siječnju i srpnju, sazivanje "mirovne Džirge" (plemenskog vijeća) u Kabulu i prošlotjedno imenovanje službenog vladinog tima za pomirbu.

Američka administracija je pod pritiskom da pokaže napredak u približavanju rata kraju, prije Obaminog roka za početak povlačenja postrojbi u srpnju 2011., navodi Post.

Mi se svi slažemo da je ovo kritična godina u Afganistanu - izjavio je Staffan de Mistura, najviši predstavnik UN-a u Afganistanu, prošloga tjedna na skupu Međunarodnog instituta za mir u New Yorku.

Ne postoji vojno rješenje. Mi to svi znamo... i talibani to znaju. I postoji samo jedan format za mjesece koji dolaze, a to je politički dijalog, pomirenje, i dogovor - dodao je.

Kao moguće zapreke mirovnim pregovorima istaknuo je protivljenje oporavljenog Sjevernog saveza, koji je 2001. svrgnuo talibane uz američku pomoć, te podjelu talibana u "nekoliko skupina".

De Mistura i europski partneri SAD-a pozvali su Obaminu administraciju da se snažnije angažira s drugim zemljama u regiji, uključujući Rusiju, Indiju i Iran, kako bi i one postale dio pregovaračkog rješenja u Afganistanu. (Hina)