Zaštita okoliša veliki je gospodarski potencijal koji uz odgovorne institucije, jednostavne zakonske procedure i informirane građane može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva, zaključak je okruglog stola Allianza i Banke održanog u Zagrebu.

Sudionike okruglog stola pozdravio je Željko Ivanković, glavni urednik Banke, istaknuvši podatke o okolišu sadržane u Nacionalnom indeksu sreće koji pokazuju da je okoliš važno pitanje zbog ulaganja kojima se bolje gospodari prirodnim bogatstvima: povećava konkurentnost domaćih poduzeća i kvaliteta života svih građana. Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, naglasio je važnost ekologije i podizanja ekoloških standarda jer donosi nove poslovne prilike te dodao da je Allianz razvio čak 80 tzv. zelenih proizvoda i usluga, kao i da u Hrvatskoj osigurava većinu vjetroelektrana.

Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za investicije, predstavio je prisutnim gospodarstvenicima, državnoj i lokalnoj zajednici te ekološkim udrugama Prijedlog zakona o strateškim investicijama, objašnjavajući namjere zakona posebno u odnosu na pitanja zaštite okoliša. Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i saborska zastupnica, analizirala je rezultate istraživanja Nacionalnog indeksa sreće i uočila da građani pokazuju visoku ekološku svijest, ali da je ne mogu realizirati zbog nepostojeće infrastrukture, ukazavši na odgovornost državnih i lokalnih vlasti, naročito u sustavu gospodarenja okolišem. Da bi taj sustav bio efikasniji treba pojednostaviti procedure gospodarenje otpadom jer složene procedure stvaraju korupciju, a ne štite okoliš.

Otpad: sirovina ili smeće

Iskustva gospodarstvenika potvrđuju da je gospodarenje okolišem veliki gospodarski potencijal, rekla je Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i članica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. No, sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nije na tržišnim principima već je skup i neučinkovit pa opterećuje gospodarstvo. Dragica Bagarić, direktorica udruženja 25 hrvatskih proizvođača pića, ukazala je na izazove koje nudi trenutno najatraktivnija kategorija otpada –ambalažni otpad, ističući da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju domaći proizvođači biti nekonkurentni. Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Termoelektrane Plomin i predstavnik njemačke tvrtke RWE, na konkretnom je primjeru pokazao kako privatna strana ulaganja, uz primjenu najviših ekoloških standarda, povećavaju ekonomski razvoj društva. "Tehnologija koju smo primijenili u Hrvatskoj ista je kao i u Njemačkoj", dodao je Blomberg. 

Mislav Galić, član Uprave Agrokora i Žarko Horvat, član Uprave Holcima, pokazali su kako otpad pretvaraju u sirovinu, a troškove zaštite okoliša u investiciju. Agrokor 500 tisuća tona gnojiva sa svojih farmi zbrinjava na održivi način: tako da ekološki i ekonomski isplativo iz životinjskog otpada proizvodi bioplin. Takvo je postrojenje u Gradecu, a do kraja sljedeće godine u bioplinska postrojenja planiraju uložiti 60 milijuna eura. Najveći je problem birokracija, kaže Galić, navodeći da je za bioplinsko postrojenje potrebno 29 raznih dozvola. Holcim rješava otpad bez ostatka i to tako da otpad iz TE Plomin prerađuje u svojim industrijskim postrojenjima u sirovinu – cement. "Građani imaju pravo znati Informiranje građana je preduvjet za realizaciju investicija, u suprotnom se događaju prosvjedi i sukobi sa tvrtkama i vlastima" , rekla je Lidija Pavić-Rogošić iz udruge ODRAZ. Zaključila je da je informiranje preduvjet za realizaciju investicija, a da se prosvjedi građana i sukobi s tvrtkama i vlastima i događaju jer su građani neinformirani. Toni Vidan iz Zelene akcije rekao je da ekološke udruge nisu unaprijed protiv gospodarskog razvoja ali da su građani i lokalne zajednice izgubili povjerenje u odgovorne institucije i tvrtke koje potiču razvoj. (PS)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter