Na temu „Koliko možemo (i znamo) komunicirati pozitivne rezultate“ održan je okrugli stol u kojem su sudjelovali Sandra Mihelčić (Business Media Group), Maja Weber (T-HT), Žana Goić (INA), Manuela Šola Oršić (Abrakadabra integrirane komunikacije) i Boris Rašeta (24 sata) dok je okrugli stol vodio Gojko Drljača iz Večernjeg lista.

Sandra Mihelčić otvorila je okrugli stol rekavši kako treba raditi razliku između reklamnog PR-a kojeg šalju agencije za svoje klijente i pozitivne vijesti koja obavještava o pozitivnim rezultatima. Svakodnevno smo bombardirani PR reklamama, dok se rijetko medijima šalju primjerice priopćenja o istinskim uspjesima, a da se ona ne šalju u reklamne svrhe s ciljem dobivanja što većeg besplatnog medijskog prostora, tvrdi Mihelčić.
Manuela Šola Oršić tvrdi da nema razumijevanja između medija i kompanija te da je pogrešno shvaćanje da će se komuniciranjem pozitivnih rezultata izgubiti dodir sa stvarnošću.

Gojko Drljača je komentirao stvar iz perspektive novinara rekavši da su redakcije svakodnevno bombardiranje priopćenjima i zamolbama kompanija da se njihova informacija objavi. No, Boris Rašeta se osvrnuo na ovu drugu stranu tj. pozitivne vijesti i rekao da je društvo u depresiji i radari su uključeni i usmjereni upravo prema pozitivnim vijestima jer ljudima to sada treba. Smatra da su ljudima zanimljive vijesti iz kućnih radionica, male priče koje su postigle uspjeh, zato što velikih priča, tvrdi, više nema.

Maja Weber je rekla da je sa strane kompanije bitno vidjeti koliko je kompaniji ta vijest važna i kojem mediju će ona biti prilagođena, kao i kojoj publici. Osim toga koliko je vijest važna kompaniji, bitno je vidjeti i koliko je ta vijest važna samoj publici. Stoga je Mihelčić kompanijama sa strane vlasnice medija, dala savjete vezane uz odnos s novinarima, da priopćenja trebaju biti personalizirana, realna, da trebaju sadržavati originalne fotografije i sl., jer to dokazuje da se medij uzima u obzir.

Krizno komuniciranje

Sugovornici su se dotaknuli i teme kriznog komuniciranja te komunikacije s javnosti u vrijeme stavljanja kompanije u negativan kontekst. Žana Goić je istaknula da je u tim trenucima teško raditi i komunicirati, ali i naglasila da unatoč teškoj situacijij treba nastaviti raditi i plasirati i pozitivne vijesti jer posao ne smije stati. Treba održati dobre odnose sa svim javnostima i nastojiti neutrlizirati negativne utjecaje.

Drljača je potaknuo raspravu o "tajmingu" plasiranja vijesti i zaključeno je da trenutak plasiranja vijesti može itekako utjecati na to kako će je javnost primiti i koliki će utjecaj imati, no da je to ponekad teško ili učiniti i procijeniti. Pa ipak, novi mediji omogućavaju brzo objavljivanje vijesti, a samim time i brze reakcije na te vijesti. Weber je naglasila pozitivnost dvosmjerne komunikacije koja se putem novih medija ostvaruje.

Autori: Maja Jurković i Sonja Jajčević