Poljska u petak preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Europske unije, tijekom kojeg bi se trebao potpisati pristupni ugovor s Hrvatskom nakon čega počinje postupak njegove ratifikacije u zemljama članicama.

Poljska je vlada donijela program predsjedanja EU-om, u kojem je kao važan cilj istaknuto potpisivanje pristupnog pregovora s Hrvatskom. Prije potpisivanja, potrebno je pripremiti ugovor, unijeti sve što je bilo predmet pregovora, prevesti ga na sve službene jezike za što treba određeno vrijeme tako da će do potpisivanja doći u drugoj polovici poljskog predsjedništva, to jest u zadnjem tromjesječju ove godine.

Poljska je četvrta bivša komunistička zemlja koja predsjedava EU-om nakon Slovenije u prvoj polovici 2008. Češke u prvoj polovici 2009. i Mađarske u prvoj polovici 2011. godine. Poljska je s 38 milijuna stanovnika daleko najveća među zemljama koje su ušle u EU 2004. godine.

Poljskim predsjedanjem započinje nova predsjednička trojka koju još čine Danska i Cipar. Jedna od novina koje je donio Lisabonski ugovor jesu i predsjedničke trojke - tri zemlje koje jedna za drugom predsjedavaju donose zajednički program kako bi se još više dobilo na kontinuitetu djelovanja u europskim institucijama. Poljska je prva je članica nove predsjedničke trojke koju još čine Danska i Cipar.

Izbori za vrijeme predsjedanja

Zanimljivo je da će se tijekom predsjedništva, najvjerojatnije u listopadu ili početkom studenoga, u Poljskoj održati redoviti parlamentarni izbori. U poljskoj vladi su razmišljali i o sazivanju prijevremenih izbora u proljeće ove godine, ali se na kraju odustalo od te ideje jer je upravo u to vrijeme obavljen najveći dio priprema za organizaciju predsjedništva, što bi bilo dovedeno u pitanja da su održani izbori. Bez obzira na izborne rezultate, sadašnja će vlada najvjerojatnije odraditi cijelo predsjedništvo makar i kao tehnička vlada.

Varšava preuzima predsjedništvo u ključnom trenutku za Europsku uniju, koju potresa dužnička kriza, posebice u Grčkoj te koja se nalazi pod imigrantskim pritiscima iz sjeverne Afrike, u kojoj se događaju važne političke promjene nazvane "arapsko proljeće". Poljaci će za vrijeme svoga predsjedanja inzistirati na tri prioritetne teme: "europske integracije kao izvor rasta", "sigurna Europa" i "Europa koja ima koristi od otvorenosti".

Poljski premijer Donald Tusk i ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski najavili su da će prvi prioritet predsjedništva biti pokretanje gospodarskog rasta. Poljska je jedina zemlja članica koja nije upala u recesiju tijekom gospodarske i financijske krize. Također, u najvećoj mjeri je iskoristila sredstva iz europskih fondova što je također pridonijelo solidnom gospodarskom rastu u vremenima krize. Međutim, unatoč relativno dobrim rezultatima to je i dalje po životnom standardu jedna od siromašnijih članica, a jedan od problema je dosta visok proračunski deficit.

Upravo za vrijeme poljskog predsjedništva započet će rasprava o višegodišnjem proračunskom okviru EU-a za razdoblje 2014.-2020. Budući da su i sami veliki korisnici pomoći iz kohezijskog fonda, Poljaci ističu da kohezijska politika mora ostati ključna politika od koje profitiraju sve zemlje članice. (Hina/MJ)